Piše: Ivana Perković Rosan
Na jubilarnoj 30. dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu najveće ovacije dobile su glumica Vlasta Knezović i primabalerina Maja Bezjak koje su ovogodišnje dobitnice Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje. Svi okupljeni su se ustali i gromoglasnim pljeskom potvrdili koliko su ove nagrade došle u prave ruke.
Posebno emotivan govor bio je sjajne glumice Vlaste Knezović koja je 2013. otišla u mirovinu.
‘Evo mene nakon osam godina na sceni. Rijetki su glumci koji lete do kraja kao naš veliki Pero Kvrgić, istinski Galeb Jonathan. Blistavi su vrhunci, ali treba dugo letjeti unatoč olujama. Treba dugo letjeti do trenutka kada se vraćamo na zemlju, ali tako mora biti. Želim vam reći da nije dovoljno biti uman, talentiran, lijep, dobar, važno je biti zdrav da bi izdržao ovaj težak put, ovaj dugačak, težak, ali predivan put, zato vam želim zdravlje, kreativnost i hrabrost na vašem umjetničkom letu’, rekla je ganuta glumica koja se zahvalila svojim brojnim kolegama, a posebno svojoj obitelji i bratu.
Vlasta Knezović bila je članica ansambla Gradskog dramskog kazališta “Gavella” na čijim je daskama igrala puna četiri desetljeća / Foto: GDK “Gavella”
Vlasta Knezović odigrala je niz sjajnih uloga od von Horváthovih “Priča iz bečke šume”, Čehovljevih “Ujaka Vanje” i “Ivanova”, preko O’Caseya, Gorkog, Brešana, Shakespearea, Brechta, Kosora ili Kaštelanove, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže.
Široj publici najpoznatija je po ulogama Vrtirepke iz “Prosjaka i sinova”, Dorici iz “U registraturi” ili Marijeti iz “Velog mista”. O njenom umjetničkom radu je 2005. godine objavljena i monografija Život za scenu.
Knezović je u svojoj bogatoj karijeri dobila niz nagrada, od debitantske nagrade na “Sterijinom pozorju”, preko nagrada na “Gavellinim večerima”, do proglašenja za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima ili za “Najhistrionku”, Nagradu udruženja hrvatskih dramskih umjetnika, kao i nagradu “Gavella i Europlakat Faira” za najbolju glumicu u premijernim predstavama sezone 2010./11., dok od se filmskih nagrada može izdvojiti Posebna nagrada Festivala igranog filma u Puli.
Primabalerina Bezjak, koja je u svojoj bogatoj karijeri radila kao balerina, koreografkinja, vodila svoj plesni studio, pisala kritike i knjige, osvrnula se i na današnju situaciju u baletu u Hrvatskoj.
‘Željela bih da mi pružimo našoj djeci i mladeži one šanse koje se pružaju drugdje u svijetu. Mi preko 40 godina uvozimo plesače, znači postoje zemlje gdje školuju odlične plesače koji idu po svijetu. Mi danas imamo tri nacionalna kazališta gdje je 95 posto stranaca. Naša zagrebačka baletna škola je 20 godina zatvorena, ona je u ruševnom stanju. Zar naša djeca nemaju talenta? Imaju jako puno. Sva djeca koja idu u umjetničke škole, bilo baletne bilo muzičke, to su djeca koja odrastaju u ispravne ličnosti koje imaju svoj duhovni svijet koji je danas više nego ikada potreban našoj mladeži. Apeliram da se po tom pitanju nešto učini’, rekla je 91-godišnja Bezjak.
Maja Bezjak u Baletu HNK angažirana je 1955. godine, a 1959. postala je solistica i prvakinja Baleta / Foto: arhiva HNK u Zagrebu
Ova iznimna žena je bila prva balerina koja u bivšoj Jugoslaviji dobila čast plesati Labuđe jezero i to i crnog i bijelog labuda. Dio svoje karijere provela je u Parizu u trupi Janine Charat Ballet international de France s kojom je nastupala diljem svijeta. A nakon završetka plesačke karijere posvetila se koreografskom poslu na televiziji, te je autorica niza baletnih filmova, uz to bavila se i pedagoškim radom te pisala baletne kritike. Objavila je knjigu autobiografskih zapisa “Na vršcima prstiju” (2007.) i zbirku kritika, eseja i razgovora “Baletna večer da, ali kakva”? (2012).
Na dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta među nagrađenima su u području drame bili i Dajana Čuljak za glavnu žensku ulogu, Arijana Čulina za sporednu žensku ulogu, Damir Lončar za glavnu mušku ulogu, Ivica Pucar za sporednu mušku ulogu, Bobo Jelčić za najbolje redateljsko ostvarenje za predstavu “Sorry”, a najboljom predstavom u cjelini proglašena je “55 kvadrata” redatelja Ivice Plazibata.
