Nakon što je Wall Street Journal objavio seriju tekstova koja upućuje na brojne probleme i moralno dvojbene odluke vodećih ljudi Facebooka, veliki dio pažnje javnosti privukle su objavljene studije o utjecaju Instagrama na mentalno zdravlje mladih.
Iako su i ranije na negativan utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje upozoravali rezultati brojnih znanstvenih studija, a Norveška je nedavno ponukana njima uvela zakonsku obvezu označavanja retuširanih fotografija za influencere na društvenim mrežama, reakcije javnosti se ne stišavaju. Vodeći ljudi Facebooka još jednom su se našli pred američkim kongresom, gdje pokušavaju opravdati svoje postupke. Također, ova nova afera natjerala je Facebook da zaustavi rad na aplikaciji Instagram Kids, novom proizvodu namijenjenom djeci u dobi od 10 do 12 godina.
Javnost optužuje vodeće Facebookove ljude da su znali za devastirajući utjecaj Instagrama na mentalno zdravlje, u prvom redu tinejdžerica, ali da su o tome šutjeli. Među brojim podacima koji se mogu naći u ovim studijama, najviše pažnje privukao je podatak da ova društvena mreža ima negativan utjecaj na sliku o vlastitom tijelu kod čak trećine tinejdžerica te da 13% britanskih i 6% američkih tinejdžera svoje suicidalne misli povezaju s utjecajem Instagrama.
Facebook je reagirao objavom spornih studija zajedno s pojašnjenima rezultata i metodologije. U objavi ističe da je cilj ovih istraživanja osigurati da njihovi proizvodi imaju što pozitivniji utjecaj na korisnike te da kroz ovakve studije žele saznati kako najbolje mogu pomoći korisnicima koji proživljavaju teške trenutke. Naglašavaju da se rezultati temelje na subjektivnoj percepciji sudionika te da primijenjena metodologija nije primjerena za utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza između društvenih mreža i mentalnog zdravlja.
Komentirali su i same rezultate istraživanja, naglasivši da Instagram ima negativan utjecaj na sliku o vlastitom tijelu kod trećine tinejdžerica koje su prethodno odgovorile da im je tijekom zadnjih 30 dana bilo narušeno mentalno zdravlje, kao i da se podaci o udjelu tinejdžera čije je suicidalne misli potaknuo Instagram odnose samo na one ispitanike koju su prethodno prijavili da su razmišljali o samoubojstvu.
Još jedna studija čiji su rezultati objavljeni u Wall Street Journalu pokazuje da su u Facebooku itekako bili svjesni problema. Facebookova interna studija posvećena percepciji vlastitog tijela i socijalnoj usporedbi na Instagramu, provedena među tinejdžericama u SAD-u, pokazala je da upravo Instagram, od svih društvenih mreža, najviše utječe na negativnu percepciju vlastitog tijela, kao i da češće nego druge društvene mreže potiče korisnike na usporedbu s drugima, što dovodi do frustracije, ljubomore i ljutnje. Uspoređivanje s drugima na društvenim mrežama ima pogubniji utjecaj na mentalno zdravlje od uspoređivanja s drugima u stvarnosti, jer ih u virtualnom svijetu vidimo privlačnijima nego uistinu jesu.
U svom tumačenju rezultata, Facebook se koncentrirao na pozitivan utjecaj društvenih mreža, ističući da je slika tijela jedino od 12 područja za koje su se tinejdžerice koje su sudjelovale u istraživanju izjasnile da ima više negativan nego pozitivan utjecaj.
Društvene mreže zadnjih su godina u fokusu brojnih istraživača. Priča se mnogo o njihovom negativnom utjecaju na mentalno zdravlje pojedinca, ali i na društvo u cjelini. Ipak, polako u fokus dolazi i pozitivna strana društvenih mreža, kao i utjecaj različitih načina uporabe društvenih mreža na mentalno zdravlje.
Istraživanja su tako pokazala da pasivna uporaba društvenih mreža ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca, dok aktivna uporaba društvenih mreža, prvenstveno za komunikaciju s prijateljima, ima pozitivan efekt na mentalno zdravlje. Slične rezultate pokazuju i istraživanja provedena za vrijeme pandemije. Pretjerana upotreba društvenih mreža imala je negativan efekt na mentalno zdravlje, dok je korištenje društvenih mreža za komuniciranje s prijateljima i poznanicima imalo pozitivan utjecaj.
Facebookove interne studije otkrivaju brojne probleme kompanije i moralno dvojbene prakse, ali i donose važne podatke za roditelje i edukatore.
Tinejdžeri uključeni u istraživanje otkrili su da ih na Instagramu najviše vesele memi i duhoviti Instagram profili, kao i komunikacija s prijateljima, ali i da su svjesni njegovih loših strana. Ističu tako osjećaj pritiska da se oblikom tijela i ekonomskim statusom uklope u okvire koje nameću influenceri, kao i da svojim objavama potvrđuju društvene stereotipe. Potreba za priznanjem u obliku broja pratitelja i likeova, uznemiravanje, pretjerana seksualizacija djevojčica i neprikladni oglasi koji ciljaju ranjive skupine, za anketirane tinejdžere predstavljaju još neke od negativnih strana Instagrama.
Negativnom utjecaju najviše su izloženi tinejdžeri koji su prethodno prijavili da nisu zadovoljni s vlastitim životom. Svaki treći među njima osjeća se gore nakon korištenja Instagrama, no najviše zabrinjava to što se većina ispitanika osjeća potpuno samo, bez podrške najbližih.
Gotovo 80 % tinejdžera smatra da su prijatelji i roditelji oni kojim bi im trebali pomoći da se lakše nose s izazovima koji su prijetnja njihovom mentalnom zdravlju, no većina ih u teškim trenucima nije uopće tražila pomoć. U razgovorima koje su s njima provodili istraživači, isticali su nerazumijevanje roditelja za njihove probleme, kao i činjenicu da je svijet u kojem danas odrastaju adolescenti potpuno drugačiji od onog u kojem su rasli njihovi roditelji.
Tinejdžerima je, da bi lakše prebrodili ovo izazovno razdoblje, potrebna podrška, prvenstveno njihove bliske okoline. Roditelji su ti koji mogu napraviti mnogo za mentalno zdravlje djece i izgradnju pozitivne slike o vlastitom tijelu, a upravo od njih djeca najčešće očekuju pomoć, čak i onda kada je ne traže izravno.
Interes za aktivnosti djeteta u online svijetu, iskren razgovor i pomoć pri formiranju pozitivnog stava o vlastitom tijelu pomoći će djetetu da se lakše nosi s negativnim stranama društvenih mreža i da iskoristi one pozitivne.
