Projekt „Izgubljeni u Europi”, istraživanje o nestanku više od 50 000 maloljetnih migranata bez pratnje, danas je osvojio Nagradu Daphne Caruana Galizia za novinarstvo za 2024. godinu.
Istraživanje koje su vodili njemački, talijanski, grčki, nizozemski, belgijski, irski i britanski mediji pokazalo je da je od 2021. do 2023. diljem Europe nestalo najmanje 51 433 maloljetnih migranata bez pratnje.
Svečana dodjela nagrade održana je u Europskom parlamentu u Strasbourgu, uz prisustvo predsjednice Parlamenta Roberte Metsole, zatim potpredsjednice nadležne za Nagradu Pine Picierno te predstavnika paneuropskog neovisnog žirija.
Predsjednica Metsola je izjavila: „Ostavštinu Daphne Caruane Galizije nastavljaju novinari koji žive za istinu i odbijaju šutjeti. Njihova borba za pravdu prevladava prijetnje kojima se nastoji podrivati njihov hvalevrijedan rad. Slobodu medija treba zaštititi. Sedam godina nakon atentata na Daphne, iznova joj odajemo počast nagradom koja nas podsjeća na dugoročnu predanost Parlamenta tim temeljnim vrijednostima.”
U razdoblju od 3. svibnja do 31. srpnja 2024. stotine novinara iz svih 27 država članica kandidirali su svoje radove. Žiri je odabrao pobjednika među trinaest finalista među 318 pristiglih ponuda.
O nagrađenom radu
Projekt „Izgubljeni u Europi” otkrio je da od 2021. svakog dana u prosjeku nestane 47 djece koja su tek stigla u Europu. U okviru višemjesečnog istraživanja, prikupljeni su podaci iz 31 europske zemlje, među ostalim iz Austrije, Njemačke i Italije, koji otkrivaju da su dosad nestali deseci tisuća maloljetnih migranata. Stvarna brojka mogla bi biti još veća jer zbog nedosljednog dokumentiranja, manjkavih podataka i nepotpuniih izvješća u nekim zemljama.
Ovo istraživanje nadovezuje se na rad iz 2021., koji je razotkrio da je od 2018. do 2020. u Europi nestalo više od 18 000 maloljetnih migranata. Aagje Ieven, glavna tajnica organizacije Missing Children Europe, istaknula je da su ta otkrića tek „vrh ledenog brijega”, jer u Europi nestaju alarmantni brojevi maloljetnih migranata, a strahuje se da su mnogi od njih žrtve trgovine ljudima i modernog ropstva.
Mediji partneri u ovom istraživanju bili su De Standaard (Belgija), Small Stream Media (Nizozemska), RBB (Njemačka), Knack (Belgija), ANSA (Italija), Domani (Italija), CNN (Ujedinjena Kraljevina/SAD), VRT (Belgija), Εfimerida ton Syntakton (Grčka), The Journal (Irska), Tagesschau (Njemačka) i NRC (Nizozemska).
O nagradi
Nagrada Daphne Caruana Galizia utemeljena je u prosincu 2019. odlukom Predsjedništva Europskog parlamenta. Nazvana je po malteškoj istraživačkoj novinarki, blogerici i antikorupcijskoj aktivistici koja je ubijena u eksploziji autobombe 2017. Nagrada se dodjeljuje svake godine na obljetnicu njezina ubojstva kao priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljne vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava.
Novinari i ekipe novinara svih nacionalnosti mogli su kandidirati svoje istraživačke radove koji su objavljeni ili emitirani u medijima u nekoj od 27 država članica. Cilj nagrade je podupirati profesionalno novinarstvo i istaknuti njegovu važnost za očuvanje slobode, jednakosti i mogućnosti.
Neovisni žiri sastoji se od predstavnika novinara i civilnog društva iz 27 država članica te predstavnika Međunarodne federacije novinara. Nagrada i novčani iznos od 20 000 eura pokazuju da Europski parlament snažno podupire istraživačko novinarstvo i prepoznaje važnost slobodnih medija.
Prethodni dobitnici
2021. „Projekt Pegasus” (konzorcij Forbidden Stories)
2022. dokumentarni film Clémenta Di Rome i Carola Valadea „Srednjoafrička Republika pod ruskim utjecajem” (ARTE/France24/Le Monde)
2023. zajedničko istraživanje o potonuću broda s migrantima kod Pylosa (Solomon, Forensis, StrgF/ARD i The Guardian)
Tko je bila Daphne Caruana Galizia?
Daphne Caruana Galizia bila je malteška novinarka, blogerica i antikorupcijska aktivistica koja je opširno izvještavala o korupciji, pranju novca, organiziranom kriminalu i prodaji državljanstava te o upletenosti malteške vlade u skandal s ztv. Panamskim dokumentima. Nakon uznemiravanja i prijetnji, ubijena je u eksploziji autobombe 16. listopada 2017. Revolt javnosti zbog načina na koji su vlasti vodile istragu njezina ubojstva doveo je do ostavke premijera Josepha Muscata. Europski zastupnici kritizirali su propuste u istrazi te su u prosincu 2019. pozvali Komisiju da s tim u vezi poduzme mjere.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
