Pripremila: Antonija Dujmović
Centar za građanske inicijative Poreč (CGI) u suradnji s dr. sc. Marinom Štambuk proveo je istraživanje o doživljaju seksističkog medijskog sadržaja i izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju. Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati reakcije žena koje su doživjele rodno utemeljeno nasilje na seksistički medijski sadržaj i medijsko izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta “Seksizam naš svagdašnji”, a sastojalo se od dvije etape. U kvantitativnom dijelu istraživanja sudjelovalo je putem online ankete ukupno 265 žena koje su doživjele neki oblik rodno utemeljenog nasilja, dok je kvalitativno istraživanje provedeno pomoću individualnih intervjua na uzorku od 12 žena biranih tako da se ostvari heterogenost s obzirom na dob, županiju u kojoj žive, partnerski status i imanje djece.
80 posto ispitanica smatra da se u medijskom izvještavanju ne poštuje dostojanstvo žrtve
Sudionice istraživanja najčešće su doživljavale emocionalno nasilje (vrijeđanje, omalovažavanje i zastrašivanje), zatim kontrolirajuća ponašanja partnera (ljubomora, određivanje ponašanja i pristup mobitelu), fizičko nasilje (guranje i naguravanje) te seksualno nasilje (pristajanje na seks zbog straha).
U dijelu koji se odnosi na percepciju prikaza rodno utemeljenog nasilja u medijima oko 80 posto sudionica online istraživanja smatra da se u medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama ne poštuje dostojanstvo žrtve, ne ističe se odgovornost i krivnja nasilnika te da se činjenice ne prezentiraju objektivno. Medijsko izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju doživljavaju senzacionalističkim i vrlo rijetko primjerenim.
Citat iz intervjua sa žrtvom rodno utemeljenog nasilja
Iz kvalitativnog istraživanja (intervjui) kao najčešće reakcije na medijsko izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju iščitavaju se dominantni osjećaji tuga, gađenje, strah, bijes i ljutnja, koji kod jednih sudionica dalje vode osjećaju nemoći i bespomoćnosti, a kod drugih želji za aktivacijom, povezivanjem s drugim ženama i promjenom.
Sudionice istraživanja su se vrlo ujednačeno složile da su žene u medijima prikazane stereotipno, kroz naglasak na ženin lijepi i mladoliki izgled, uspješno balansiranje izgleda, poslovnih uspjeha i kućanskih uloga domaćice i supruge te kroz naglašavanje mode, ljepote i zdravlja kao glavnih interesa žena. Prema njihovu mišljenju, u medijskom izvještavanju nedostaje ravnopravnosti žena u prikazu i zastupljenosti u odnosu na muškarce.
Najveći dio ispitanica prati društvene mreže i portale te je kod njih dojam pristranog medijskog izvještavanja o ženama i rodno utemeljenom nasilju veći, dok je općenito praćenje tradicionalnih medija (televizija, novine, časopisi i radio) znatno rjeđe, no kod tih je sudionica dojam pristranosti medijskog izvještavanja nešto manji.
Citat iz intervjua sa žrtvom rodno utemeljenog nasilja
“Seksistički medijski sadržaji često normaliziraju kontrolna ponašanja prema ženama, romantizirajući odnose koji uključuju aspekte kontrole ili agresije. Prikazuju nasilje kao romantični ili strastveni element odnosa čime se normalizira i opravdava nasilno ponašanje u ime ljubavi ili strasti. Objektivizacija žena i reduciranje na fizički izgled i seksualnu privlačnost dodatno doprinosi dehumanizaciji žena i smanjenju empatije prema njihovim iskustvima. Sve navedeno stvara društveni kontekst u kojem se nasilje nad ženama može percipirati kao normalno ili opravdano, što otežava suočavanje s problemom i stvaranje potrebnih društvenih promjena prema ravnopravnom i sigurnom okruženju za žene. Osim toga, seksistički mediji često pridonose stigmatizaciji žrtava nasilja, postavljajući ih u negativan kontekst ili ih kriveći za vlastito zlostavljanje. Time se dodatno otežava suočavanje žrtava s problemom, često dovodeći do osjećaja sramote ili krivnje, čime se otežava žrtvama da istupe i potraže podršku. Takav pristup podržava i mitove o nasilju, stvarajući uvjerenje da žrtve doprinose vlastitom zlostavljanju”, stoji između ostalog u zaključku istraživanja.
Cijelo istraživanje dostupno je OVDJE.
