Pripremila: Antonija Dujmović
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je 31. ožujka u Hrvatski sabor Izvješće o radu za 2022. Kako je u nadležnosti Pravobraniteljice i praćenje područja medija iz aspekta poštivanja načela ravnopravnosti žena i muškaraca, u poglavlju o medijima navedeni su, među ostalim, i neki od primjera kršenja ovog načela. Nakon reagiranja Pravobraniteljice, kako se ističe, “u značajnom broju slučajeva mediji prihvaćaju odgovornost za svoje postupke te iako iskazuju da im nije bila namjera reproducirati rodne stereotipe, seksizam ili narušavati privatnost i dostojanstvo žrtve te vršiti daljnju viktimizaciju, priznaju pogrešku te sa stajalištem Pravobraniteljice upoznaju uredništvo i redakciju i iskazuju otvorenost za edukaciju posebice vezano uz senzibilizirano izvještavanje o slučajevima rodno utemeljenog nasilja.” Upravo o potonjem, iz Izvješća u nastavku izdvajamo mišljenje Pravobraniteljice:
Izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju
Općenito govoreći u posljednje je četiri godine došlo do pozitivnih pomaka u načinu izvještavanja medija o nasilju prema ženama i femicidu u odnosu na razdoblje prije donošenja Smjernica za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu (Smjernice) u okviru Medijskog kodeksa koje je Pravobraniteljica objavila 2019. Napredak je vidljiv u činjenici da medijski sadržaji ne relativiziraju nasilje i manje potenciraju predrasudu da je žrtva izazvala nasilje, iako često propituju koji su uzroci konkretnog čina nasilja o kojem izvještavaju, dok bi naglasak prilikom izvještavanja trebao biti na činjenici da je sam događaj koji radi svoje težine dospije u medije, u najvećem broju slučajeva eskalacija nasilja koje traje neko duže vrijeme te da ne postoji jedan sveobjašnjavajući i u svakom pojedinačnom slučaju primjenjujući uzrok konkretnog čina. Jedno od Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. 135 područja napretka je i da mediji češće traže komentare i izjave relevantnih institucija i organizacija civilnoga društva vezano uz događaj, što doprinosi boljem javnom razumijevanju problematike rodno utemeljenog nasilja.
Međutim, određena negativna medijska praksa i dalje postoji, čak i kod medija koji su potpisali Sporazum o prihvaćanju Smjernica, a koji je posebice primjetan kod pojedinih lokalnih medija odnosno medija s manjim dosegom. Tako se pri izvještavanju, osobito kada se objavljuju inicijalne vijesti o nekom slučaju nasilja ili femicidu i dalje koriste senzacionalistički izrazi za počinitelja i čin nasilja – monstruozan, horor, brutalan, čudovište i sl., dok se žrtve primjerice naziva „nesretnim ženama“, a događaj „obiteljskom svađom“ ili „tučnjavom“. Drugo što i dalje uočavamo je pitanje zaštite privatnosti i dostojanstva žrtve. Pojedini mediji vrlo detaljno iznose pojedinosti slučaja nasilja, čak i za slučajeve koji su se dogodili prije više godina, objavljuju fotografije žrtve bez da za to postoji opravdani interes javnosti te na druge načine krše privatnost i dostojanstvo žrtve. Također, u pojedinim rijetkim medijskim objavama još uvijek se bilježi banaliziranje kaznenih djela rodno utemeljenog nasilja, te se ujedno potiče stigmatizacija, objektivizacija i seksualizacija pojedinih osjetljivih društvenih skupina žena izloženih višestrukoj diskriminaciji. Tijekom 2022., Pravobraniteljica je u nekoliko navrata reagirala prema medijima radi ovakvih praksi.
PRIMJER 1. U predmetu (PRS-05-06/22-10), Pravobraniteljica je, nastavno na niz zaprimljenih upita vezanih uz medijsko izvještavanje o slučaju ubojstva ženske osobe koje se dogodilo u Rijeci dana 6. veljače 2022., o predmetnom slučaju izdala javno priopćenje. Pravobraniteljica se, između ostalog, referirala na činjenicu da se brojni mediji ni ovoga puta u „prvom valu“ izvještavanja nisu suzdržali od detaljnih opisa samog djela što uključuje opis mjesta zločina i stanja žrtve, a u ovom slučaju i detaljnog izvještavanja o psihičkom stanju svjedoka i svjedokinja pri čemu je s nizom objavljenih podataka potencijalno otkriven njihov identitet. Istovremeno je došlo do hiperprodukcije sadržaja koji ponavljaju već napisano, uz poneki novi detalj koji u pravilu svojim senzacionalizmom ne doprinosi kvalitetnijem sagledavanju teme rodno utemeljenog nasilja već isključivo doprinosi daljnjem izlaženju iz etičkih okvira izvještavanja. Ono što je bilo dodatno značajno zabrinjavajuće, jest činjenica da su pojedini mediji inicijalno emitirali video snimku počinjenog zločina.
Pravobraniteljica je u svom priopćenju dodatno podsjetila medije da se usprkos želji za što većim brojem klikova i boljom prodajom, moraju prije svega voditi temeljnim etičkim načelima novinarstva, te im pritom preporučila da se vode i smjernicama Medijskog kodeksa za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, kojeg je izradila Pravobraniteljica. Ujedno ih je upozorila da imaju društvenu odgovornost da o rodno utemeljenom nasilju izvještavaju razumijevajući kontekst i posljedice rodno utemeljenog nasilja, kako za žrtve, tako i za društvo u cjelini i da pritom poštuju etičke norme i smjernice.
U kasnije objavljenim tekstovima o navedenom slučaju, razvidno je bolje razumijevanje događaja pojedinih medija, kao i ispravljanje inicijalne, pogrešne, karakterizacije događanja u kojem je kao posljedica napada ubijena ženska osoba kao tuče i tučnjave, iako je moguće da se inicijalno radilo o prenošenju službene informacije nadležne Policijske uprave Primorsko-goranske. Također, u kasnijem izvještavanju pohvalno je što su mediji prestali s praksom emitiranja video snimke počinjenog zločina, na što ih je dodatno prethodno pozvalo i Hrvatsko novinarsko društvo. Ujedno, za izjavu su tražili stručnjakinju u području rodno utemeljenog nasilja te je kroz niz medijskih priloga Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. 136 upozoreno na problematiku nasilja prema ženama, a riječki je slučaj povezan i s prethodnim slučajevima ubojstva žena koja predstavljaju značajan društveni problem.
Više informacija o medijima i poštivanju načela ravnopravnosti spolova u protekloj godini dostupno je u cjelovitom Izvješću OVDJE.
Izvor: Izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022.
