Piše: Ivana Perković Rosan
Još uvijek postoje snažne predrasude o STEM područjima kao muškoj domeni interesa, pa posljedično takvim razmišljanjima u njima i prevladavaju muškarci. No da se situacija polako, ali zamjetno popravlja pokazuje i podatak da je Hrvatska u zadnjih pet godina zabilježila najveće povećanje broja diplomiranih žena u STEM područjima u Europskoj uniji. Jedan od projekata čije su aktivnosti usmjerene na smanjenje rodnih stereotipa i promoviranje STEM-a kod djevojaka jest Girls Own STEM Udruge Bioteka. O ovom projektu kao i ženama u STEM područjima razgovarale smo s predsjednicom Bioteke, profesoricom biologije Jelenom Likić.
Iako razloga za zadovoljstvo ima činjenica je kako još uvijek na odabir karijere kod djevojaka utječu rodni stereotipi ‘što je za nekoga’, za što nas uvjetuju još od ranih dana.
‘U društvu još postoji to shvaćanje da žene prirodno iskazuju veći interes za društvenim zanimanjima i studijima, a da su muškarci prirodno naklonjeniji STEM područjima, odnosno inženjerstvu, matematici i robotici što vidimo i u istraživanjima. Jedno od istraživanja je tako pokazalo da više od 70 posto ispitanika smatra STEM muškim područjem. Takve percepcije su stereotipne i zrcale svijet u kojem živimo. S druge strane rodna raspodjela u zanimanjima različitih STEM područja nije jednolika, pa tako u nekim područjima žene dominiraju poput biologije, veterine, različitih medicinskih područja, pogotovo onih koji uključuju skrb. S druge strane u “klasičnijim“ STEM zanimanjima, koja nam prvo padnu na pamet, poput inženjerstva, fizike, robotike i računalstva udio žena iznosi 20 posto, s tim da matematika ima nešto više oko 30 posto. Ono što je odlično jest da se te razlike smanjuju i to zamjetno’, rekla je Likić.
Foto: Bioteka
Koliko su stereotipi još uvijek jaki u Hrvatskoj imala je prilike svjedočiti i tijekom Biotekinih radionica Girls own STEM.
‘Starije djevojke su puno pričale o predrasudama i uvjetovanjima koja im se događaju praktički na svakodnevnoj razini, recimo kod odabira srednjih škola i fakulteta, gdje zajednica pokušava utjecati da odaberu nešto drugo umjesto STEM-a. Ipak vidimo pomake kod najmlađe populacije, kod njih je manje predrasuda i to nam je jako važno. Premalo se pitamo koje mi to poruke šaljemo djevojčicama i zašto, koji nam je interes da dijelimo zanimanja na ženska i muška. Neka istraživanja pokazuju da već šestogodišnje djevojčice misle da je STEM pretežak za njih i da nisu za to, već da su za učiteljice, njegovateljice i slično. Utječemo na njihove odabire tako da im zatvaramo neka vrata. Mislim da to nema smisla. U nordijskim zemljama gdje su ljudi ekonomski sigurniji djecu se toliko ne usmjerava kao kod nas. Tamo je ljudima važnije raditi ono što vole i u čemu su dobri. I mi kao društvo bi trebali graditi prosperitet tako da se ljudi bave onim što ih stvarno zanima’, ustvrdila je otkrivši nam i detalje projekta Girls own STEM kojemu je cilj smanjivanje rodnih stereotipa.
‘Kroz projekt radimo s 50 djevojaka u dobi od 14 do 18 godina. To su srednjoškolke koje dolaze iz svih dijelova Hrvatske, izvrsne su u različitim STEM područjima, a velik broj ih odrasta u financijski i/ili socijalno slabije razvijenim sredinama i okolnostima. Okupili smo ih prošle godine kroz javni natječaj, bilo je to dosta teško jer smo postavili visoke kriterije. To su prekrasne mlade žene, neke od njih već znaju da će se baviti STEM-om, a neke još razmišljaju o tome. Jako su vrijedne i zadnjih par mjeseci rade na STEM projektima koje su same kreirale’, rekla je Likić koja je objasnila kako su djevojke dobile svoj budžet i mogućnost raditi na vlastitom projektu u svojim lokalnim sredinama.
Foto: Bioteka
‘Bilo nam je važno da multipliciramo ovaj projekt kroz dvadeset-trideset novih projekata. Ključna stvar je da je Bioteka njima mentor kroz cijeli proces. Učili smo ih kako napisati projekt, kako razraditi ideju, što je to STEM, kako STEM može pomoći u rješavanju okolišnih problema i problema održivog razvoja i tako smo im otvorili oči što bi one mogle raditi. Dali smo im okvire poput toga da moraju imati pomoć volontera, da moraju imati suradnju s nekom tvrtkom ili javnom ustanovom, moraju kontaktirati s medijima’, ispričala nam je Likić koja je navela i nekoliko primjera projekata.
‘Jedan dio njih je istaknuo da nisu imale STEM uzore i aktivnosti u školama kada su bile male pa su se odlučile vratiti u svoje vrtiće i osnovne škole i prenijeti znanja koja sada imaju. Neke druge daju konkretne doprinose očuvanju okoliša kroz sadnju, čišćenje okoliša, recikliranje, neke su postavile zajednice pčela u suradnji sa lokalnim pčelarima zbog velikih problema s bioraznolikošću. Neke su zaključile da djeca i mladi u malim sredinama nemaju kvalitetno organizirano slobodno vrijeme pa su kupile STEM opremu i napravile igre i STEM aktivnosti, pojasnila je.
Jelena Likić / Foto: Bioteka
Osim Girls own STEM Bioteka ima i besplatne STEM radionice za darovitu i socijalno ugroženu djecu na kojima je najveći hit robotika.
‘Održali smo 108 radionica u sklopu EU projekta Razvoj mreže STEM ambasadora koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Djeca su bila oduševljena, vole robotiku i općenito jako vole pokuse. Sve što je uključivalo pokuse i primjenu, što je uključivalo ‘bućkanje i mućkanje’, odnosno provjeru hipoteza i testiranje to im se jako svidjelo. Toga u školama manjka’, ispričala je dodavši kako je najvažniji cilj Bioteke popularizacija STEM-a kao i popularizacija znanosti i jačanja znanstvene i kritičke misli u našem društvu.
‘Vidimo kako se pseudoznanost, lažne vijesti i neprovjerene činjenice plasiraju u javnost pa mi pokušavamo integrirati znanost u društvo još više nego što je sada. Osim edukacije važno nam je i progovarati o održivom razvoju, klimatskim promjenama, energiji i bioraznolikosti kao prioritetnim temama 21. stoljeća’, zaključila je.
Dobrih vijesti ipak ima, u Hrvatskoj je veći udio žena u ukupnom broju zaposlenih u znanosti nego u EU.
‘Imamo razloga za zadovoljstvo. Za petnaest posto ‘šišamo’ Europsku uniju s udjelom žena zaposlenih u znanosti, prosjek EU iznosi 41 posto, dok je kod nas 56, 57 posto žena u udjelu zaposlenih u znansti, što je za stvarnu pohvalu. Ipak problemi se javljaju na radnom mjestu gdje žene nemaju jednake mogućnosti za napredovanje na vodeće pozicije. To se potom reflektira i na razliku u plaćama. Žene za razliku od muškaraca više vremena potroše i na kućanske poslove, te neplaćene poslove, potom žene ostaju više kod kuće zbog djece. U konačnici muškarci imaju više referenci za napredovanje. I na kraju opet dođemo do situacije da iako žena ima više da muškarci vode, a žene odrađuju bazičnije znanstvene poslove. To je jednostavno nevjerojatno’, rekla je Likić.
