Piše: Nikolina Blažanović
Jeste li znali da žene imaju prosječno 13% niže plaće od muškaraca? Ili da su podzastupljene na upravljačkim pozicijama? Da u prosjeku imaju 21% nižu mirovinu? Sve su to činjenice koje provoditeljice kroz novu kampanju „Nije u redu u uredu“ nastoje osvijestiti, a zatim i utjecati na njihovu promjenu. Od članica udruge CESI smo saznale sve o ovoj kampanji.
Kampanja „Nije u redu u uredu“ aktivnost je u sklopu projekta „Radnica – Rodna jednakost u svijetu rada“ koji se provodi u partnerstvu s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, kreativnom agencijom Señor i organizacijom IWRA – Icelandic Women’s Rights Association, a financijski je podržan sredstvima Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj.
Cilj projekta i kampanje je poboljšati položaj žena u svijetu rada te osvijestiti o stereotipima koji uzrokuju diskriminaciju i druge poteškoće s kojima se žene i roditelji suočavaju. „Žene imaju 13% niže plaće, više su pogođene prekarnim oblicima rada, izrazito su podzastupljene na upravljačkim i višim pozicijama (tzv. efekt staklenog stropa) te češće rade u nepunom radnom vremenu i u manje plaćenim zanimanjima. Različiti oblici diskriminacije s kojima se susreću dovode do toga da žene imaju 21% nižu mirovinu. Osim toga, kako bi se provodila rodna ravnopravnost u procesima rada i zapošljavanja nužno je poboljšati i dosljedno primjenjivati zakonodavni okvir“, govore iz CESI.
U sklopu kampanje pokrenuta je peticija o izmjeni odredbe Zakona o radu kojom se trudnice i osobe koje koriste roditeljska prava štite od otkaza za vrijeme trajanja i 15 dana nakon prestanka ovih uvjeta. „U praksi se pokazalo da se ova odredba krši, ali i da rok od 15 dana nije dovoljan da bi se osigurala adekvatna zaštita ove specifične i ranjive skupine, što je bila intencija zakonodavca. Zato tražimo da se zaštita produlji na godinu dana kako bi roditelji imali pravnu i financijsku sigurnost u periodu povratka na posao te lakše uskladili privatni i poslovni život. Uistinu nam je drago da građanke i građani prepoznaju važnost ovih pitanja pa smo tako u tri dana prikupile 10 000 potpisa, a trenutno smo na 15 000. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su svojim potpisom podržali inicijativu te pozivamo i druge da to naprave i budu dio promjene. Peticija se nalazi na web stranici kampanje nijeuredu.com, a kampanju možete podržati na različite načine koji su navedeni na webu“, naglašavaju.
Nakon završetka peticije predat će ju Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te kontaktirati saborske klubove zastupnica i zastupnika. U sklopu neformalne inicijative „Radnica“ s kolegicama iz udruga, sindikata i akademske zajednice rade na analizi zakona koji se tiču položaja žena u svijetu rada. Uz to, u suradnji s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova planiraju izraditi i nacrt prijedloga izmjena pojedinih odredbi Zakona o radu, a u sklopu projekta pružaju i besplatnu pravnu podršku.
Objašnjavaju i kako su tvrtke uključene i projekt te zašto ponekad ne vidimo razlike u tretiranju žena i muškaraca: „Ono što nam je također iznimno važno i drago jest da su poslodavci podržali kampanju te prepoznali rodnu ravnopravnost kao vrijednost koju provode i žele promicati u svojim kompanijama. Njihove pozitivne prakse ključne su u suzbijanju diskriminacije u procesima rada i zapošljavanja. Stoga smo pozvale osobe da podijele pozitivna iskustva rada u okruženju koje poštuje i ravnopravno vrednuje različitosti ili da na svojim radnim mjestima osvijeste postojanje problema rodne diskriminacije i educiraju kolegice i kolege o ovim pitanjima. Ljudi najčešće nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s različitim aspektima rodne ravnopravnosti i oblicima diskriminacije, kao ni svojim pravima i načinima zaštite. Ove teme nisu dovoljno prisutne u javnom diskursu ni u obrazovnom sustavu, a politike koji bi se njima sustavno bavile ne postoje ili nisu rodno osjetljive. Zato je ponekad nejasno da žene primaju manje plaće ili imaju niže mirovine i to se ne povezuju sa širim društvenim kontekstom, ali i (ne)odgovornošću države da djeluje na prevenciji i suzbijanju diskriminatornih praksi.“
Iz CESI smatraju kako u našem društvu i dalje postoje duboko ukorijenjeni stavovi koji definiraju rodne uloge žena i muškaraca te se žene percipiraju kao „skrbnice“, a muškarci kao „prehranitelji“. Zbog toga se često o ženama govore fraze istaknute u kampanji: „Nek’ se posvete obitelji umjesto karijeri”; „Više brinu o izgledu nego o poslu“; „Imaju manje smisla za biznis“ i „Prirodno je da su im plaće manje“.
„Takvi stavovi uzrokuju diskriminaciju žena pa tako oko 55% trudnica i rodilja ostaje bez posla kroz otkaze, sporazumne raskide ugovora ili neobnavljanjem ugovora na određeno vrijeme, pri povratku na posao ih se premješta na nepovoljnija radna mjesta ili im se onemogućuje napredovanje, teško usklađuju privatni i profesionalni život, a poseban problem čine bolovanja radi skrbi o djetetu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova najviše pritužbi zaprima u području radnog i socijalnog prava, a ¾ svih pritužbi joj podnose žene. S druge strane, muškarci koji izlaze iz takvih rodnih uloga također mogu biti diskriminirani te ih se onemogućuje da koriste svoja roditeljska prava“, opisuju.
Hrvatska je među državama članicama Europske unije u kojoj očevi najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore pri čemu je to 2019. godine bilo 8,71%, a 2020. godine 4,29%. Kako su ovo vrlo komplicirani društveni problemi potrebna je suradnja više različitih akterica i aktera koji bi kroz sustavan pristup i vrijeme uspjeti utjecati na sva područja rodne ravnopravnosti.
„Ova se pitanja tiču svih nas, a rodna ravnopravnost podrazumijeva jednaku participaciju žena i muškaraca. Samo kontinuiranim radom kroz edukacije, pružanje podrške radnicama_ima te poboljšanje pravnog okvira možemo unaprijediti ostvarenje načela rodne ravnopravnosti“, poručuju iz CESI za kraj.
