Piše: Antonija Dujmović
Kućanski poslovi i briga za obitelj tradicionalno se smatraju obvezom žena. Čak 44 posto Europljana i danas drži da je to najvažnija uloga žene. Ovakvi stavovi razlog su slabijem sudjelovanju žena na tržištu rada, a s druge strane predstavljaju i prepreku njihovu napredovanju u radnom okruženju i izgradnji karijere.
Tema usklađivanja privatnog i poslovnog života prepoznata je u EU politikama kao izuzetno važna stoga je i donesena Direktiva koja na zakonodavnoj razini nastoji regulirati ovo područje. S tim u skladu, i u Hrvatskoj je nužno unaprjeđenje javnih politika ali i promjena duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa iz kojih proizlaze gore navedeni stavovi. U tom smjeru udruga B.a.B.e. već godinama provodi različite projektne aktivnosti, a nedavno se uključila i u Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u području usklađivanja privatnog i poslovnog života.
Žene s 31,5 posto prednjače u smjenskom radu, a čak 27 posto žena zbog obiteljskih obaveza propušta napredovanje
„Od osobitog interesa nam je položaj žena na tržištu rada, njihov društveni status i rodne uloge u obitelji, koje su obilježene posebnošću hrvatskog društva koje je, premda integrirano u politički i ekonomski okvir Europske unije, suočeno s inflacijom i globalnim ekonomskim rizicima, sa značajnim demografskim promjenama zbog iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja te zaposlenošću s karakteristikama rasta tijekom turističke sezone”, ističe Tamara Šterk iz udruge B.a.B.e.
Svi dostupni podaci potvrđuju da je jedna od najvećih prepreka većoj zaposlenosti žena i njihovom napredovanju u karijeri nedovoljna usklađenost obiteljskih i poslovnih obaveza. Na hrvatskom tržištu rada 2022. godine gotovo jedna trećina žena (29,8%) i jedna petina muškaraca (20,8%) u dobi od 20 do 64 godine bila je neaktivna. Također, poznato je da žene teže dolaze do najviših pozicija, a jedan od uzroka tomu su i kućanske i obiteljske obveze koje one većim dijelom preuzimaju na sebe i zbog kojih im nedostaje vremena posvetiti se profesionalnom usavršavanju ili pak neformalnim druženjima nakon posla, umrežavanju i sl. Istraživanje provedeno u okviru prethodnog projekta udruge B.a.B.e. pokazuje da žene s 31,5 posto prednjače u smjenskom radu, te da čak 27 posto žena zbog obiteljskih obaveza propušta mogućnost napredovanja (to je za sebe kazalo 13 posto muškaraca).
Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom
I dok su većini jasni, premda ne i dovoljno vrednovani, vidljivi elementi kućanskih poslova i brige za obitelj poput kuhanja, pranja, čišćenja ili pak kupanja, presvlačenja i hranjenja djece te brige o starijim članovima, kognitivno-emocionalni rad prolazi ispod radara. Ovaj aspekt nevidljivog rada tek se odnedavno uzima u razmatranja tako da o tome nema niti puno istraživanja. Poteškoća se ponajviše nazire u načinu osiguravanja objektivnih mjerila nečijeg mentalnog i emocionalnog rada. No, ipak se ova tema sve više otvara, a poseban je zamah dobila u vrijeme COVID-a.
I u Hrvatskoj posljednjih godina bilježimo prva istraživanja koja uključuju i KEUK – kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom. Jedno od njih je i istraživanje „Ispitivanje javnog mnijenja i potreba roditelja maloljetne djece“, Sveučilišta u Zadru (2022.), nastalo u sklopu projekta „Utjecaji javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Republike Hrvatske – Prostori promjene“ kojeg je s partnerima provodila udruga B.a.B.e. u periodu od 2020. do 2023.
Ovim se istraživanjem emotivni i kognitivni rad definira „kao upravljanje emocijama i odnosima, resursima i vremenom unutar kućanstva, u odnosu s rodbinom i širom zajednicom i u odnosu prema drugim institucijama s ciljem ostvarivanja dobrobiti članova kućanstva”.
Iz prezentacije Kućanski rad i kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom profesora Valerije Barada i Ivana Puzeka sa Sveučilišta u Zadru pedstavljene na završnoj konferenciji projekta „Utjecaji javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Republike Hrvatske – Prostori promjene“ 23. listopada 2023. u Zagrebu.
U KEUK aktivnostima muškarci najviše uključeni u brigu oko plaćanja računa i smirivanje sukoba u obitelji
Preliminarni rezultati istraživanja na uzorku od 3 600 roditelja koji žive s djecom ukazuju kako su većinom žene zadužene za komunikaciju sa školom ili vrtićem, praćenje školskog uspjeha djece, brigu oko rasporeda dječjih aktivnosti, organizaciju rođendana i druženja s drugom djecom, dogovore posjeta liječniku te rutinske radnje poput planiranja obroka i pripreme popisa za trgovinu. Podjela aktivnosti između žena i muškaraca najviše je ujednačena u dijelu brige oko plaćanja računa i smirivanja sukoba u obitelji iz čega bi se mogao iščitati utjecaj tradicionalnih rodnih uloga – oca kao autoriteta i osobe koja kontrolira obiteljske financije. Zanimljivo je i da muškarci češće iznose tvrdnje da je KEUK podjednako dijeljen među partnerima, dok žene navode da su one te koje planiraju.
„Obveze brige za djecu, ali i starije članove kućanstva kao i drugi, neplaćeni kućanski poslovi još uvijek se smatraju zaduženjima žena i time predstavljaju ozbiljnu prepreku za njihovo puno sudjelovanje na tržištu rada, čime žene propuštaju mogućnost materijalne neovisnosti, a dugoročno se otvara i pitanje visine mirovine i mirne starosti”, kaže Tamara Štark iz udruge B.a.B.e.
Sve ovo ukazuje da je i dalje potrebno intenzivno raditi na rješavanju ovog problema.
„U sklopu novog Sporazuma o financiranju provedbe tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u području „Usklađivanje privatnog i poslovnog života“, tijekom 2024. provodit ćemo kampanju osvještavanja javnosti, organizirati rasprave s predstavnicima poslodavaca, sindikata i donositeljima odluka, a s ciljem razvoja osjetljivosti za problem, upoznavanja s provjereno učinkovitim rješenjima i s krajnjim ciljem zagovaranja za donošenje sveobuhvatne javne politike usklađivanja privatnog i poslovnog života te ujedno napraviti okvir za buduća znanstvena istraživanja relevantna za napredak u ovom području”, zaključuje Šterk.
