Piše: Ružica Ljubičić
Mateja Medlobi je magistrica socijalne politike i asistentica zastupniku u Europskom parlamentu Fredu Matiću. Za portal Žene i mediji, podijelila je svoje iskustvo suradnje na Rezoluciji o reproduktivnim pravima žena na području Europske unije, te se osvrnula na rodnu ravnopravnost u državama Europske Unije i Republici Hrvatskoj.
Za početak je opisala detalje oko nastanka Rezolucije uz napomenu da su proces rada na tekstu Rezolucije i prateći pregovori trajali gotovo dvije godine.
„Te dvije godine uključivale su niz konzultacija sa stručnjakinjama iz relevantnih područja, političkih sastanaka, pregovora, lobiranja, prikupljanja informacija s terena, bezbroj internih sastanaka i na kraju prolazak kroz sam proces u Parlamentu – od rasprave i glasanja na Odboru za rodnu ravnopravnost i prava žena pa sve do rasprave i glasanja na plenarnoj sjednici.“- rekla je mlada Varaždinka.
Rezolucija kao putokaz!
Rezolucija ima veliko značenje u simboličkom smislu, budući da nije obvezna, i poziva na odgovornost državne institucija da se brinu za ostvarivanje ženskih prava.
Kao što je zastupnik Matić već istaknuo – ovaj tekst ocrtava politički smjer i stav Europske unije o ovom pitanju te jasno povlači granicu ispod koje se ne bi smjelo ići. Mateja je naglasila da sama rezolucija, iako nije obvezujuća za države članice, jasno pozicionira Europsku uniju unutar ovih pitanja i nedvosmisleno govori da nikakva regresija u ženskim pravima nije prihvatljiva. Svaka žena koja živi u Uniji treba imati pristup pobačaju, kontracepciji, medicinski potpomognutoj oplodnji, seksualnom odgoju i nizu drugih prava i usluga iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Rezolucija služi kao putokaz u donošenju važnih odluka o ženskim pravima.
Nažalost, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo jednom nazadovanju i velikom otporu od strane ekstremnih i konzervativnih grupa koje za cilj imaju produbiti i obraniti patrijarhalne obrasce.
„Tome smo se djelomično oduprli ovom Rezolucijom, ali puno je posla tek sada pred nama. Tu poglavito govorim o državama poput Poljske i Mađarske, ali nisu te države članice jedine. Također, mi smo često svjedoci tome da postoje dobri zakoni koji bi, barem tako na papiru stoji, trebali osigurati određenu razinu prava, no onda u praksi vidimo da se to ne provodi. I to je porazno.“- rekla je Mateja.
Prema posljednjem indeksu rodne ravnopravnosti bit će potrebno 60 godina da se na razini EU-a ostvari rodna ravnopravnost. Mateja je prokomentirala i stanje rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj. Naime, prema indeksu rodne ravnopravnosti, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu i ostvaruje rezultat od 57,9 od mogućih 100 bodova i ispod smo prosjeka Europske unije.
„Posebice smo slabi kada je riječ recimo o zastupljenosti žena na pozicijama gdje se donose odluke i sudjelovanju žena u političkim procesima. To onda otvara vrata i drugim problemima. U Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina također buja i taj jedan pokret koji pretpostavlja ulogu žena koja nikako ne odgovara stoljeću i godini u kojoj se nalazimo, a nerijetko je poduprt i od strane političkih struktura čemu svjedočimo recimo i kod odugovlačenju i odbijanja donošenja novog Zakona o pobačaju.“- naglasila je magistrica socijalne politike.
Primjena ženskih prava u praksi
Mateja je rekla kako bi bilo poželjno čuti kako Hrvatska planira kroz proces oporavka od krize uzrokovane COVID-19 pandemijom i kroz sva ta silna sredstva koja će biti dostupna osigurati da su politike i mjere koje će se provoditi rodno osjetljive i da adresiraju goruće probleme u tom aspektu. Upozorila je da nije dovoljno reći da podupiremo ženska prava, već je potrebno u to usmjeriti suvisle politike i sredstva.
Po ovom je pitanju ocijenila desne politike nekoherentnima zbog čega su i njihovi ciljevi oportuni pa nekada i sami propadnu u svojim nastojanjima prije nego išta suvislo pokušaju. Nažalost, definitivno su progurali neke stvari koje su izuzetno problematične, a njihova snaga bila je vidljiva i sada prilikom donošenja ove Rezolucije.
„Kampanja koja se digla protiv zastupnika Matića i samog teksta bila je gotovo pa neviđena, digli su pola Europe na noge da bi potom, kada nisu uspjeli, okrenuli priču i konstatirali da sama Rezolucija i nije tako važna. Ali takvi pokušaji i prljave kampanje škode ne samo ženskim pravima nego i demokraciji.“ – rekla je Matićeva asistentica.
Trebamo vjerovati u pobjedu razumne i progresivne Europe
Mateja je upozorila da je stanje u Mađarskoj i Poljskoj postalo razočaravajuće, zastrašujuće i vrijednosno potpuno suprotno svemu onome na čemu se Europska unija temelji.
„Ne razumijem uopće kako je moguća takva vrijednosna disonanca, tu se ne radi o nekim političkim neslaganjima ili suprotstavljenim stranama, tu se radi o kršenju ljudskih prava. I drago mi je da je upravo Europski parlament taj koji je krenuo u traženje odgovornosti za takve postupke.“- istaknula je.
S obzirom na veliku krizu i nazadovanje u ženskim pravima potrebno je da svaka regresija već stečenih prava, posebice onih poput prava na pobačaj, mora biti zaustavljena.
„Nekad sam zaista šokirana da mi danas moramo braniti ono što su nam bake i prabake davno izborile. Umjesto da idemo naprijed, guraju nas nazad i to je jedna zastrašujuća situacija, ali jedna dobra stvar u tome svemu je velika sinergija u obrani i zaštiti ljudskih prava koja se dogodila na europskoj razini i koja je dovoljno snažna, vjerujem, da takve pokušaje i scenarije zaustavi.“- zaključila je asistentica u Europskom parlamentu, Mateja Medlobi.
