Uloga i odgovornost medija u izvještavanju o slučajevima nasilja prema ženama i femicidu, odnosno ubojstvima žena koje su ubile njima bliske osobe, izuzetno je važna. Upravo zbog snažnog utjecaja medija na oblikovanje javnog mišljenja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova objavila je Medijski kodeks – vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu.
Kodeks sadržava i konkretne smjernice za medijske djelatnike donesene temeljem analize medijskog sadržaja triju dnevnih novina i pet elektroničkih publikacija o slučajevima nasilja prema ženama i femicidu. Analizu su proveli Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Ženska soba – Centar za seksualna prava u periodu od 2012. do 2016. Zanimljiv uvid u ovu temu daje i Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja koju je 2018. provela Agencija za elektroničke medije na trima nacionalnim televizijama.
Smjernice Medijskog kodeksa:
Kako govoriti o nasilju prema ženama?
- promatrati nasilje prema ženama u kontekstu njegove rodne utemeljenosti;
- istaknuti da je za nasilje prema ženi uvijek odgovoran nasilnik i ne sugerirati krivnju žrtve;
- referirati se na zakonske odredbe i relevantnu statistiku nasilja prema ženama, rezultate istraživanja;
- za komentar kontaktirati kompetentne sugovornike/ce koji/e imaju iskustva rada sa žrtvama ili se bave problematikom nasilja prema ženama;
- ne služiti se pojmovima koji iskrivljuju značenje nasilja (nasilje prema ženama nije samo bračna svađa, ljubavni sukob, pretjerana ljubomora, zabava koja je otišla predaleko i sl.);
… o žrtvi?
- zaštititi identitet žrtve (ne objavljivati fotografije, adresu i detalje koji izravno ili neizravno otkrivaju identitet žrtve, njezine djece ili članova obitelji);
- ne fokusirati se na izgled i ponašanje žrtve (njezino pijanstvo, način oblačenja, kasni izlazak i sl.);
- poštivati dostojanstvo žrtve i ne iznositi intimne detalje iz njezine prošlosti te ne opisivati krvave detalje femicida;
… o počinitelju?
- ne iznositi detalje iz prošlosti počinitelja, svjedočanstva osoba koja nisu relevantna za počinjeno nasilje (učiteljice iz osnovne škole, trenera sportskog kluba i sl.);
- ne koristiti senzacionalističke izraze za počinitelja i nasilje poput monstrum, koljač, prizor iz pakla, zvjersko silovanje, kuća horora i sl.;
- ne prikazivati nasilje na zabavan, humorističan način i ne koristiti izraze simpatije prema počinitelju;
- ne dovoditi nasilje prema ženama u kontekst ljubavi (nasilnik nije ljubavnik, njegova žrtva nije ljubavnica, a mjesto nasilja nije njihovo ljubavno gnijezdo);
Kako profesionalno informirati javnost?
- ne uključivati nepotvrđene pretpostavke i nagađati o motivima kaznenog djela tijekom istrage; ne pronalaziti opravdanja za počinjeno nasilje ili femicid;
- ne objavljivati spekulacije susjeda, poznanika/ca, članova/ica obitelji koje ne pridonose rasvjetljavanju slučaja;
- informirati o institucijama, organizacijama civilnog društva koje pružaju zaštitu i savjetovanje žrtvama te o mehanizmima zaštite od nasilja;
- voditi računa o tome da su tekstovi i oprema teksta (fotografija) u skladu s normama koje se primjenjuju u zaštiti privatnosti i dostojanstva žrtve, kao i najboljeg interesa djeteta;
- istražiti i objektivno prezentirati provjerene činjenice;
- objavljivati analitičke tekstove o rodno utemeljenom nasilju te načinima prevencije i suzbijanja nasilja;
- osvješćivati o stereotipima i seksizmu koji su u velikoj mjeri utkani u temelje nasilja prema ženama;
- informirati o svim relevantnim zakonodavnim izmjenama i rezultatima istraživanja u zemlji i svijetu vezano za rodno utemeljeno nasilje prema ženama.
Smjernice Medijskog kodeksa na početnom je predstavljanju prihvatilo dvanaest medijskih kuća. Poziv je otvoren za sve medije, a zainteresirani se mogu obratiti instituciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Cjeloviti Medijski kodeks – vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu dostupan je OVDJE.
