Piše: Antonija Dujmović
Prošlo je punih 20 godina od tragičnog događaja kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, odvjetnica Hajra Prohić i bivša supruga počinitelja Gordana Oraškić, a teško ranjena zapisničarka Stanka Cvetković. U spomen na žrtve ovog zločina Hrvatski sabor je 2004. godine proglasio 22. rujna Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.
Danas, na isti datum, prema podacima MUP-a u posljednja 24 sata na području Republike Hrvatske iz domene nasilja u obitelji evidentirana su ukupno 22 događaja, od kojih jedno kazneno djelo i 21 prekršaj. U prosjeku policija bilježi svaki dan dva-tri kaznena i dvadesetak prekršajnih djela.
„U Hrvatskoj na jednu prijavu nasilja u obitelji dolazi čak 10 neprijavljenih slučajeva, dok na jednu prijavu silovanja dolazi do 20 neprijavljenih. I kod nasilja u obitelji i kod seksualnog nasilja, u najvećoj mjeri žrtve su žene“, ističu iz udruge Ženska soba.
Prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu 78 posto počinitelja nasilja u obitelji su muškarci, a 22 posto žene. Izvješće navodi da nerazumijevanje nadležnih institucija vodi odustajanju žrtve od prijave počinitelja, a kao poseban problem izdvaja se dvostruko prijavljivanje. Pravobraniteljica zbog toga naglašava važnost educiranja policijskih službenika/ca kako bi jasnije mogli razlučiti tko je žrtva, a tko počinitelj.
MUP-ov Kalendar nasilja kao i prije nekoliko mjeseci pokrenuti preventivni projekt Lily usmjeren na edukaciju policijskih službenika/ca vezano uz postupanje u slučajevima obiteljskog nasilja dobar su znak da institucije prepoznaju važnost jačanja preventivnih mehanizama i senzibilizacije javnosti za ovaj društveni problem.
Iz Ženske sobe, organizacije koja se bavi zaštitom ženskih ljudskih prava i suzbijanjem seksualnog nasilja, navode da u posljednje vrijeme primjećuju određene pozitivne pomake s ciljem suzbijanja nasilja nad ženama, prvenstveno kroz izmjene zakona i strožije kazne za počinitelje.
To se, naime, odnosi na nedavno predložene izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje su naišle na dobar odjek u javnosti kao znak da zakonodavac prepoznaje problem izricanja preblagih kazni te nerazumno postojanje djela spolni odnos bez pristanka. Tako će usvajanjem najavljenih promjena silovanje u braku konačno postati ono što jest – silovanje.
Da se sve više prepoznaje važnost međuresorne suradnje svih koji sudjeluju u zaštiti žrtve potvrđuje i donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kojeg je Vlada donijela u lipnju ove godine. Novim Protokolom jača se uloga organizacija civilnog društva i medija s naglaskom na senzibilizaciji javnosti i uvođenju preventivnih programa. Protokolom se ističe važnost integriranog pristupa u zaštiti od nasilja u obitelji.
„No, usprkos pozitivnim pomacima, nasilje nad ženama u našem društvu i dalje predstavlja ogroman problem. Svaka treća žena u Hrvatskoj doživjela je neki oblik nasilja. Nužno je nastaviti raditi na senzibilizaciji stručne i šire javnosti, uvođenju sustavnih prevencijskih programa od najranije dobi te osiguravanju dovoljnog broja servisa za osobe koje su preživjele nasilje, sukladno Istanbulskoj konvenciji i drugim međunarodnim dokumentima“, zaključuju iz Ženske sobe.
