Iako je ovo već 133. godina zaredom u kojoj se u svijetu obilježava Međunarodni praznik rada, teme iz područja tržišta rada, prava radnika i njihove međusobne (ne)ravnopravnosti danas su jednako aktualne. Okolnosti su, naravno, promijenjene, fluktuacija radne snage brža je nego ikad, ali želja pojedinca za dostojnim radnim uvjetima i pravednom satnicom isplaćenom za taj rad univerzalni je postulat neovisno o vremenu u kojem jesmo.
Obilježavanje Međunarodnog praznika rada prilika je da provjerimo statističke podatke iz područja tržišta rada.
Kontinuirani porast broja zaposlenih
Ako promatramo broj zaposlenih prema administrativnim izvorima tijekom posljednjih šest godina, odnosno od 2016. kada se prešlo na prikupljanje podataka iz JOPPD obrasca[1], njihov broj u kontinuiranom je porastu. U Republici Hrvatskoj u 2021. bilo je 1,36 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, što je za 2,0% više u odnosu na prethodnu godinu. U promatranom šestogodišnjem razdoblju najveći skok u broju zaposlenih dogodio se 2018., kada je zabilježen porast od čak 3,2% u odnosu na 2017. S druge strane, stopa nezaposlenosti, koja predstavlja udio nezaposlenih u ukupnome aktivnom stanovništvu, smanjuje se iz godine u godinu te se u odnosu na 2016., kada je iznosila 14,4%, smanjila na 8,0% u 2021.
Najveći broj žena zaposlen u Trgovini na veliko i malo, a muškaraca u Prerađivačkoj industriji (zaposlenost muškaraca najviše rasla u području Informacija i komunikacija)
Ako promatramo zaposlene prema spolu, situacija se u navedenom razdoblju nije previše mijenjala. Broj zaposlenih žena uvijek je nešto manji i njihov se udio u ukupnom broju zaposlenih od 2016., bez velikih oscilacija, kretao oko 47%. Prošle godine najveći broj žena bio je zaposlen u Trgovini na veliko i na malo, njih nešto više od 115 tisuća, a najveći porast zaposlenih žena u odnosu na 2020., i to za 9,2%, zabilježen je u području Ostalih uslužnih djelatnosti. S druge strane, u 2021. najviše muškaraca bilo je zaposleno u Prerađivačkoj industriji, njih gotovo 149 tisuća, što čini nešto više od petine ukupnog broja zaposlenih muškaraca, dok je njihov broj u odnosu na 2020. najviše porastao u području Informacija i komunikacija, za 6,9%.
U Zadarskoj županiji najveći skok u broju zaposlenih
Za razliku od 2020. (stanje na dan 31. ožujka) u kojoj je Zadarska županija bila jedna od njih pet koje su ostvarile pad broja zaposlenih, godinu dana kasnije upravo je ona ostvarila najveći porast, i to za 5,4%, a slijedi je još čak 18 županija, dok pad bilježe svega dvije županije ‒ Dubrovačko-neretvanska (2,2%) i Požeško- slavonska (2,5%).
Najveća prosječna neto plaća u djelatnosti Zračnog prijevoza (za žene u farmaciji)
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za zaposlene koji su radili svih 12 mjeseci u 2020. iznosila je 6 590 kuna, a ako promatramo po spolu, muškarci su s prosječnom neto plaćom od 6 914 kuna te godine u prosjeku bili plaćeni 700 kuna više nego žene. Najviša prosječna mjesečna neto plaća te je godine isplaćena u djelatnosti Zračnog prijevoza i iznosila je 12 287 kuna, a ujedno je to djelatnost u kojoj su muškarci, ako promatramo prosječne neto plaće po spolu, najviše zaradili. Za žene pak najviša prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 10 414 kuna i isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka.
Izvor: Državni zavod za statistiku
