Piše: Antonija Dujmović
Okruglim stolom “Znanost je ženskog roda – inspirativne priče žena i djevojaka u STEM području” u Hrvatskom saboru je 11. veljače obilježen Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Cilj okruglog stola, u organizaciji potpredsjednice Hrvatskog sabora Sabine Glasovac, bio je promicanje ravnopravnosti žena i djevojaka u znanosti, odnosno ukazivanje na potrebu dokidanja svih oblika diskriminacije u znanosti te na važnost poticanja djevojaka na odabir karijere u STEM područjima.
Na okruglom stolu su, pored saborskih zastupnica, sudjelovale uspješne znanstvenice, predstavnice vodećih znanstvenih i obrazovnih institucija te voditeljice projekata koji potiču uključivanje učenica osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta u svijet znanosti.
Moderatorica Sabina Glasovac uvodno je iznijela podatke. Prema Eurostatu 2023. u Europskoj uniji žene su činile 52 posto zaposlenih u području znanosti i tehnologije, dok podaci Državnog zavoda za statistiku za istu godinu pokazuju da su žene u Hrvatskoj činile čak 57,8 posto zaposlenih u znanosti i tehnologiji. Međutim, podaci Europske komisije pokazuju da, unatoč visokoj zaposlenosti žena u STEM-u, prosječan udio žena na mjestima redovitih profesorica u Europskoj uniji iznosi tek 26 posto. Ovo je jasan pokazatelj da žene još uvijek nailaze na snažne prepreke u napredovanju prema visokim akademskim i znanstvenim pozicijama.
“Unatoč preprekama mnoge su žene dokazale da mjesto u znanosti ne pripada isključivo jednom spolu i da izvrsnost mora biti ta koja će biti glavni meritorni i jedini kriterij na putu napredovanja u znanstvenoj karijeri”, poručila je potpredsjednica Sabora Glasovac.
Iskustva s kojima su se susretale na svom znanstvenom putu podijelile su izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dr. sc. Maja Šetinc s Instituta za antropologiju, prof. dr. sc. Nastia Degiuli i dr. sc. Ivana Martić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te dr. sc. Lidija Androš Dubraja s Instituta Ruđer Bošković. Dok su Jelena Likić iz Udruge „Bioteka“ te profesorice iz Prve osnovne škole Ogulin Biljana Stipetić, Marina Jurašić i Valentina Blašković govorile o projektima usmjeravanja djevojaka u STEM područja.
Saborska TV (snimka zaslona)
Zanimljiv detalj s početka svoje znanstvene karijere opisala je profesorica Fatović-Ferenčić, danas upraviteljica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU-a, koja se u području medicine usavršavala u Italiji, Austriji, Engleskoj. U vrijeme kada se radilo na vještačenjima masovnih grobnica 1993. odlučila je doktorirati na temu nasilne smrti.
“Otišla sam na Sudsku medicinu, dogovorila sastanak kod pročelnika i zamolila ga da mi dozvoli raditi doktorat na temelju njihove dokumentacije koja je bila izvrsna. Nakon jako ljubaznog razgovora pročelnik mi je rekao ‘kolegice meni je jako žao ali mi žene ne primamo’”. Ipak, ustrajala je i nakon tri godine doktorirala na tom području. “Jednog dana dolazi mi u radnu sobu kolegica i predstavi se ‘ja sam Vedrana Petrovečki, prva specijalizantica sudske medicine na Medicinskom fakultetu’, nakon toga smo se zagrlile i poljubile”, ispričala je nagrađivana znanstvenica Fatović-Ferenčić kako se upoznala s kolegicom s kojom je kasnije surađivala.
Profesorica Nastia Degiuli s Fakulteta strojarstva i brodogradnje kazala je kako joj je otac bio glavni uzor u njezinoj odluci da se bavi tehničkim znanostima. Na svom obrazovnom putu imala je podršku profesorica u osnovnoj i srednjoj školi, no u visokoškolskom obrazovanju nije naišla na podršku mentora. Zato je ona odlučila to pružiti mladoj znanstvenici Ivani Martić s kojom je ostvarila izvrsnu suradnju na uređivanju časopisa “Brodogradnja” kojeg su do 2020. uređivali isključivo muškarci. “Profesorica je bila ta koja me poticala i ohrabrivala kada sam sumnjala u sebe i mislila da znanstvena karijera nije dobra za mene. Iznimno je važna ta uloga mentorstva, još od malih nogu, tijekom studija i poslije u karijeri”, kazala je Martić.
I molekularnu biologinju Maju Šetinc, trenutačno zaposlenu na mjestu više asistentice na Institutu za antropologiju također je na znanost potaknuo otac. “Interes za znanost razvila sam još od malih nogu. Tata mi je pričao o svemiru i prirodnim zakonima koji njime upravljanju”, kazala je ova stipendistica programa “Za žene u znanosti” ističući da joj je to priznanje bilo jako dobra potvrda dosadašnjega rada ali i izuzetno velika motivacija za svaki rad u budućnosti.
Znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković Lidija Androš Dubraja podsjetila je da je među znanstvenicima na Ruđeru 60 posto žena te da ih je dosta i u upravljačkim tijelima. Kako je rekla, ona je znala već u 7. razredu osnovne škole da želi studirati kemiju. “Jako je bitno da postoje motivirani profesori koji potiču djevojke i dječake da pronađu svoj interes i životni put u znanstvenim smjerovima”, kazala je Androš Dubraja koja danas uspješno vodi projekt koji joj je omogućio da bude mentorica dvoma doktorandima. “U radu s tim mladim ljudima mogu reći da među njima ne nailazim na rodnu diskriminaciju. Ja vjerujem da je tome tako jer su brojne generacije žena probijale put i uspjele u tome.”
Sve sudionice okruglog stola naglasile su važnost prepoznavanja talenata i razvijanja interesa kod mladih djevojaka za STEM područja, kao i pružanja potpore i ohrabrenja da se odvaže na znanstvenu karijeru.
Profesorice iz Prve osnovne škole Ogulin Biljana Stipetić, Marina Jurašić i Valentina Blašković govorile su o međunarodnom projektu “Djevojčice u STEM” kojeg su pokrenule. Na projekt ih je potaknuo podatak da djevojčice gube interes za STEM predmete već negdje oko 12 godine, odnosno na početku puberteta, a upravo u toj dobi dobivaju nove školske predmete kemiju, fiziku i biologiju. Jelena Likić iz Udruge „Bioteka“ opisala je načine putem kojih ova udruga pomaže srednjoškolkama da pronađu svoje mjesto u znanosti i tehnologiji.
