Piše: Antonija Dujmović
Hrvatsko izdanje magazina Elle i udruga Ženska soba – Centar za seksualna prava predstavili su međunarodnu inicijativu posvećenu osnaživanju i aktiviranju žena Elle Active! – društvenoodgovornu kampanju osvještavanja javnosti o važnosti kontinuirane borbe za ravnopravnost žena.
U povodu predstavljanja inicijative na Međunarodnog dan žena organiziran je panel na kojemu su sudjelovale mr. sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, dr. sc. Maja Mamula, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe, prof. dr. sc. Branka Galić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Mirta Fraisman Čobanov, psihoterapeutkinja i poslovna konzultantica te Ella Dvornik – Pearce, ambasadorica projekta Elle Active!. Uvodno su izneseni statistički pokazatelji neravnopravnosti položaja žena u svijetu kao i u hrvatskom društvu.
Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, mr. sc. Helena Štimac Radin, govorila je o posljedicama COVID krize na rodnu ravnopravnost i porast rodno uvjetovanog nasilja te o nezamjenjivoj ulozi žena na prvoj crti borbe u pandemiji – žena kao medicinskih sestara, majki, učiteljica… Posebno je pozdravila inicijativu časopisa Elle za organiziranjem konferencije na temu žena u digitalnom društvu u drugoj polovini godine.
“Kako povećati udio žena u STEM području vrlo je važna tema. Hrvatska je potpisnica Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu za čiju su provedbu zaduženi Ured za ravnopravnost spolova i Središnji državni ured za digitalno društvo. U pripremi je i Akcijski plan za povećanje udjela žena u digitalnom društvu i zato cijenimo ovu aktivnost koju je časopis Elle najavio.”
Prof. dr. sc. Branka Galić na početku je poručila: “Nema ravnopravnosti bez uočavanja svijesti o potrebi osnaživanja žena.”, te se osvrnula na temu žena u digitalnom društvu, “Sustav kapitalizma nije naklonjen ženama, uopće obiteljskim interesima, a isto tako nije naklonjen ni razvoju društva koji bi bio izvan STEM područja. Ono nije dovoljno, iako je vrlo bitno. No, ne možemo računati da ćemo samo zahvaljujući razvoju tehnologije razvijati društvo.”
Posebno je istaknula problem napredovanja žena. “Žene su statistički najobrazovanija populacija u svim zapadnim zemljama, udio žena u visokom obrazovanju premašuje udjele muškaraca. Međutim, problem je kada se dođe do određenog položaja, organizacijskog uspona tada dolazi do prepreka tzv. staklenog stropa.”
Na temu žena u poslovnom aspektu života, nadovezala se psihoterapeutkinja i poslovna savjetnica Mirta Fraisman Čobanov. Temeljem iskustava u svojoj 11-godišnjoj praksi istaknula je kako napredovanje žena, pored vanjskih okolnosti, često koče njihova vlastita ograničenja.
“Ženska svakodnevica je manjak samopouzdanja, uvijek se propituju jesu li dovoljno dobre. Muškarci će prihvatiti posao kada misle da su 50-60 posto spremni, žene će prihvatiti tek kada misle da su 90-100 posto spremne. Žene su u startu jako kritične prema sebi, a na žalost i prema drugim ženama”, kazala je psihoterapeutkinja Fraisman Čobanov te poručila:
“Trebamo se uvijek pitati što možemo učiniti u svom krugu utjecaja, a to je za početak da se počnemo više cijeniti, na primjer, da zahtijevamo veće plaće ako je to moguće. Susretala sam se s puno žena koje su svojem proizvodu davale nižu cijenu jer su mislile da nije dovoljno dobar, muškarci obično tome pristupaju vrlo samouvjereno.”
Sugovornice su se dotaknule i teme balansa privatnog i poslovnog života. Ella Dvornik – Pearce, ambasadorica projekta Elle Active!, kazala je da se kao majka znala susretati s pitanjima poput ‘tko ti čuva djecu dok si ti na snimanju?’, nakon odgovora da ih čuva njihov tata naišla bi na reakcije oduševljenja poput ‘pa on je stvarno super’. Naglasila je da bi se takvo pitanje teško postavilo muškarcu.
Podijelila je i svoja razmišljanja kako se nosi s negativnim kritikama na društvenim mrežama na kojima je dosta aktivna. “Kad sam bila mlađa smetalo mi je, jer sam se pokušavala uklopiti. Kasnije mi to više nije bilo toliko bitno, jer dosta ljudi na društvenim mrežama znaju pisati nešto loše, ali meni nikada nitko nije došao uživo i to rekao. Tako da te negativnosti ne uzimam previše ozbiljno.”
Primijetila je, kaže, kako su upravo žene te koje najviše komentiraju neko nesavršenstvo. “Na primjer, čim netko vidi neoprano suđe u pozadini odmah nastane rasprava oko toga, jer se kao očekuje da moraš, osim što si majka, čistiti, imati sve uredno. To su neke stvari koje nas žene prate cijelo vrijeme.”
Koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula konstatirala je da su općenito neki pomaci primjetni kada je riječ o borbi protiv nasilja prema ženama, ali da je to daleko od idealnog te da predstoji još jako puno toga za napraviti. Međutim, kada je riječ o seksualnom nasilju ono je i dalje obavijeno tišinom, tabuizirano i okruženo velikom količinom predrasuda.
“Sve te predrasude imaju isti smjer, a to je da minimaliziraju proživljeno iskustvo, odgovornost se s počinitelja prebacuje na žrtvu i tu je osnovna potka priče vezane uz seksualno nasilje. Ja sam se u svojem doktoratu bavila razvojem rodnih uloga i kakve će manifestacije imati kasnije, došla sam do zaključka da je rodna socijalizacija zapravo rodna segregacija. Muškarce i žene odgajaju za dva različita svijeta i onda očekuju da ćemo se sretno spojiti. Dok ne shvatimo koje su naše mogućnosti, prava i dok se ne izborimo za njih teško da će netko doći spontano i reći – evo zlato mislim da je vrijeme da počnete imati pravo glasa”, poručila je psihologinja Mamula.
Na koncu je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, mr. sc. Helena Štimac Radin, najavila skoro slanje Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje 2022.-2027. u javno savjetovanje. “Rađen je po novoj metodologiji koja zahtijeva polazne i ciljne vrijednosti. Tako se, na primjer, od nas traži da navedemo koliko sada imamo prijavljenih silovanja i koliko ćemo ih imati 2027. godine do kada će Plan biti na snazi. Osobno nisam pobornik ove metodologije jer smatram da je jako nezahvalno takvo nešto prognozirati s obzirom na nepredvidivost događaja”, kazala je.