Održana konferencija o doprinosu sindikata u zagovaranju promjena koje utječu na bolju ravnotežu između obiteljskog i radnog života

2024-12-15T16:00:48+01:0015. prosinca 2024.|Civilno društvo|

Piše: Ivana Perković Rosan

Konferencija “Usklađivanje obiteljskog i radnog života: doprinos sindikata u zagovaranju promjena” koju je organizirala udruga B.a.B.e. u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva okupila je 12. prosinca u Kući ljudskih prava niz stručnjaka. Konferenciju je otvorila pozdravnim govorom predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić koja je ujedno predstavila i spot iz kampanje “Ravnopravnost bez izgovora”.

Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća i Nezavisnog sindikata Solidarnost, govorio je o mogućnostima pomirenja radnog i privatnog područja te istaknuo kako su obitelji često nefunkcionalne jer roditelji nemaju vremena te da nije čudo da sve više djece imaju psihičke tegobe.

“Djecu već od vrtićke dobi učimo da budu konkurencija, budući poslodavci, a ne učimo ih društvenoj solidarnosti, da budu jedni s drugima. U suvremenom društvu živimo jedni uz druge, pomalo jedni mimo drugih, a ne jedni s drugima”, rekao je. Naveo je i primjer žena koje se boje otići na kraju radnog vremena jer ostali ostaju duže od njih na poslu i svjesne su da će se to negativno odraziti na njihovo napredovanje.

“Nije normalno cijele dane raditi, treba vam i drugi dio nas kao osoba”, dodao je zaključivši kako se počinje brisati fina granica između osobnog i radnog.

Video iz kampanje udruge B.a.B.e. “Ravnopravnost bez izgovora”

Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u svom izlaganju podsjetio je kako u jednoj generaciji mogu nestati prava koja su davno izborena.

“Kapitalizam nije blag prema ženi. Izazov je stvoriti moderne demografske politike, a ne vratiti žene pedeset ili sto godina unatrag”, rekao je Hanzalek. Istaknuo je i negativne strane rada na izdvojenom mjestu rada, odnosno da je šest puta veća mogućnost da ćete raditi više. A dotakao se i teme 3 M, odnosno menstruacije, menopauze i materinstva te je naglasio kako Hrvatskoj tek slijedi vrijeme kada će se napraviti iskoraci po pitanju menopauze i menstruacije u području radničkih prava. (Primjera samo, Španjolska je prošle godine uvela pravo na menstrualni dopust.)

Ana Vračar / Foto: B.a.B.e.

Ana Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju govorila je o Ženskoj sindikalnoj školi te je naglasila koliko je važno da se ženski glas bolje čuje u sindikatima kao i u političkom prostoru. Odnosno da se žene osnažuje kako bi se više uključivale.

“Muškarci dominiraju na pozicijama sindikalnih povjerenstava, pa čak i u onim podružnicama gdje žene čine većinu članstva one i dalje oklijevaju da se uključe u sindikalni rad. Nama je cilj da se žene uključe u sindikate, i da onda kao članice aktivno sudjeluju u sindikatima kako bi ih prilagodili nekim svojim željama i potrebama”, rekla je između ostalog.

Profesorica sa Sveučilišta u Zadru s odjela za sociologiju Valerija Barada okupljenima je govorila o perspektivi zaposlenih roditelja u Hrvatskoj. Na njeno izlaganje nadovezala se viša asistentica s istog odjela, Marija Šarić, koja je govorila o izazovima svakodnevice te radu i obitelji u životima muškaraca i žena u Hrvatskoj.

Foto: B.a.B.e.

Umirovljena odvjetnica i bivša pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević-Vrsaljko za kraj se dotakla iskustva iz odvjetničke prakse. Naglasak je stavila na jednoroditeljske obitelji i samohrane roditelje kojima je posebno teško uskladiti privatni i profesionalni život. Točnije dvostruko im je teže, teže napreduju, imaju problema zbog bolovanja, nemaju mogućnost ići na edukacije…

“Čak 53 posto roditelja u jednoroditeljskoj obitelji djeci ne mogu priuštiti ono što im je potrebno. Problemi su ogromni, sve su teži i ja sam sve zabrinutija”, zaključila je Matijević-Vrsaljko.

Ova konferencija, usmjerena na sindikate, treća je po redu u okviru spomenutog projekta podržanog od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Prvoj konferenciji naglasak je bio na javnim politikama i stvaranju strukturiranog dijaloga s Ministarstvom demografije i useljeništva, dok je druga bila usmjerena na poslodavce.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.