Piše: Ivana Perković Rosan
Konferencija ‘Usklađivanje obiteljskog i radnog života: uloga poslodavaca u stvaranju ravnoteže’ održana 29. studenoga u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca okupila je brojne stručnjakinje koje su govorile o ovoj aktualnoj temi. U sklopu konferencije premijerno je prikazan i video iz kampanje udruge B.a.B.e. ‘Ravnopravnost bez izgovora’ koja je i organizirala ovaj događaj u okviru projekta financiranog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić istaknula je kako je glavni cilj konferencije identificirati prepreke u radnim praksama koje se mogu promijeniti bez značajnih ulaganja, a što će koristiti i zaposlenicima s malom djecom kao i poslodavcima.
‘Kad pričamo o usklađivanju privatnog i poslovnog života to je problem koji puno više pogađa žene. Skrenula bih pozornost i da trenutačno traje naša kampanja pod nazivom ‘Ravnopravnost bez izgovora’. U sklopu istraživanja smo došli do podataka da su žene te koje uglavnom obavljaju kućanske poslove. Ništa revolucionarno i ništa što nismo već znali, ali je dosta zanimljiv bio iskaz muških ispitanika koji su rekli da u kućanskim poslovima ne sudjeluju jer ne znaju kako. I zato smo u našoj kampanji, u suradnji s dizajnericom Gogom Golik, dali deset instrukcija kako se obavljaju jednostavni kućanski poslovi’, rekla je Kontić dodavši kako će u sklopu kampanje s motom ‘Ako ne znaš, nauči. Podijelimo poslove u kući’ uskoro biti otvorene i izložbe u četiri grada.
Kampanja ‘Ravnopravnost bez izgovora’ pobudila je veliki interes i pozitivne reakcije javnosti / Vizual: Goga Golik
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je u svom izlaganju istaknula kako područje gdje najviše dolazi do diskriminacije žene jest tržište rada – radni odnosi, socijalna sigurnost, odnosno zapošljavanje žena.
‘Žene su potplaćene, imaju problema s hijerarhijskim napredovanjem, imaju problema vezano za majčinstvo i uz dob kad se radi o tržištu rada. Žene danas sve kasnije dolaze na tržište rada, a nažalost sve ranije odlaze s tržišta rada’, istaknula je Ljubičić koja je dodala i kako je sve veći porast pritužbi vezano za uznemiravanje na radnom mjestu. Uz to zabrinjavajuć je i podatak prema kojem je 20 do 30 posto žena odbilo stručno usavršavanje, napredovanje ili poslovni put zbog obiteljskih obaveza. Na kraju je zaključila kako na poboljšanju položaja žena i usklađivanju poslovnog i privatnog života treba raditi iz svih resora zajedno.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova / Foto: Žene i mediji
Anita Džapo, iz Hrvatske udruge poslodavaca, dodala je kako poslodavci moraju omogućiti zaposlenicima fleksibilnost, ali i podršku. A kao moguće mjere istaknula je rad od kuće, odnosno rad na daljinu. Istaknula je važnost cjeloživotnog obrazovanja, kao i važnost djelovanja/uključivanja lokalnih vlasti posebno što se tiče pitanja vrtića, odnosno problema nedostatka vrtića i odgojitelja.
Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o razlici između teorije i prakse rodne nejednakosti neplaćenog kućanskog rada u Hrvatskoj. Kao problem je istaknula to što se položaj žena teško mijenja jer se odnos neravnopravnosti prenosi na nove generacije. Odnosno djevojčice oponašaju majke, a dječaci očeve. Dodala je i kako nažalost nema zemlje gdje postoji puna rodna ravnopravnost.
‘Praksa zaostaje za stavovima. Najlakše ćemo prihvatiti nešto na razini vrijednosti, ali teže ćemo to ostvariti kao društvo na razini stavova, a zadnje ćemo promijeniti svoje ponašanje. Vrijednost rodne ravnopravnosti u društvu nam je važna, ali pitanje je hoće li ponašanje ikad dostići tu važnost’, objasnila je Klasnić osvrnuvši se i na važnost mentalnog rada žena, odnosno planiranja svih obaveza u kućanstvu. Pa je tako istaknula primjer kako će muškarac odraditi neku obavezu tek ako ga žena podsjeti/uputi.
Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić / Foto: Žene i mediji
Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru, koja je govorila o zaposlenim roditeljima u Hrvatskoj, istaknula je kako se muškarci sve više uključuju u brigu oko djeteta, ali u ostalim područjima obaveza i kućanskih poslova žene još uvijek nose veći teret.
‘Svjetska banka je tek nedavno počela uzimati u obzir u BDP i podatke o kućanskom radu. A tu je i podatak da su one ekonomije i društva koja su rodno egalitarnija ujedno i društva koja su razvijenija i po nekim indikatorima sretnija društva. To su dva važna podatka’ , rekla je Barada u uvodnom izlaganju. Ona je ovom prilikom predstavila istraživanja koja su provedena 2022. i 2023. godine i koja su odgovarala na pitanja kako je to imati obitelj u Hrvatskoj i koje se promjene mogu napraviti.
Istraživanje koje je provedeno u šest regija je, između ostalog, pokazalo i kako su žene te koje su češće zaposlene na određeno radno vrijeme, a čak 15 posto ispitanica je radilo ‘na crno’ (podaci koji se odnose na priobalje). Kao problematično je istaknula i slučajeve muškaraca koji su zbog korištenja roditeljskog dopusta naišli na ismijavanje i stigmu.
Foto: Žene i mediji
Blanka Čop s Pravnog fakulteta u Splitu je dodala kako konflikt privatnog i poslovnog života dovodi do opadanja kvalitete života, zdravstvenog stanja i produktivnosti zaposlenika. Ona se dotakla problema prelijevanja poslovnog života u privatni život. Točnije istraživanja su pokazala da su čak 54,7 posto ispitanika/ica poslodavci kontaktirali izvan radnog vremena, a 46 posto ispitanika/ica je radilo prekovremeno. Što se tiče izostanaka s posla zbog bolesti djeteta, majke su češće uzimale bolovanje (64 posto), a zabrinjavajuć je podatak da čak 18 posto ispitanika/ica nisu mogli uopće koristiti bolovanje. Zanimljiv je podatak i da je 60 posto ispitanika/ica imalo mogućnost u radno vrijeme dobiti slobodno vrijeme da obave privatnu obvezu, s tim da su i na tom području muškarci u boljoj poziciji, odnosno češće imaju tu mogućnost.
Željka Zdravković sa Sveučilišta u Zadru govorila je o radnim uvjetima mladih u Hrvatskoj, a potom je uslijedio panel s temom primjera dobrih praksi poslodavaca za poticajno radno okruženje na kojem su sudjelovale Andreja Gracin (Telemach), Antonija Vojnović (Span), Danijela Haralović (Helen Doron), Martina Bastašić (Undabot) i Kristina Volf (Brigada).
Sudionice panela predstavile su mjere koje provode njihove tvrtke kako bi pomogle svojim zaposlenicima/ama oko usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Besplatni sistematski pregledi, dar za novorođeno dijete, plaćeni dopust za vođenje djeteta liječniku, slobodan dan za prvi dan djeteta u školi, reboarding majki koje se vraćaju s porodiljnog/roditeljskog (uvođenje u promjene koje su nastale u radnom okruženju), fleksibilni oblici rada gdje god je to moguće, rad na izdvojenom mjestu, klizno radno vrijeme, prostorija za dojenje, organiziranje obiteljskog dana u tvrtki… samo su neke od mjera koje provode spomenute tvrtke.
