Piše: Antonija Dujmović
O istini, potrazi za njome u bespućima digitalnog, dezinformacijama kao ugrozi demokratskih vrijednosti te o potrebi edukacije i učinkovite pravne zaštite od neistinitih informacija govorilo se na tribini „Lažne vijesti – kako ih prepoznati i kakav je njihov društveni utjecaj?″ održanoj 28. rujna u Zagrebu. Tribinu je organizirala Udruga za promicanje aktivnog građanstva ECHO u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom i Napretkovim kulturnim centrom u okviru europskog projekta “Read Twice”.
Predsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić uvodno se osvrnuo na pojam istine, kazavši da je natjecanje između istine i neistine prisutno oduvijek u ljudskoj komunikaciji. “U grčkoj mitologiji imamo primjer božanstva Fame koje je vješto miješalo istinu i neistinu i tako utjecalo na komunikaciju i događaje”, kazao je filozof Barišić.
Dodao je da su rasprave o istini pretpostavka za upravljanje društvom te da je samo pravo pitanje kako razviti ispravan način prosuđivanja, podsjetivši da je i Nietzsche, premda je istinu nazvao iluzijom, ustvrdio da bez nje ljudska vrsta ne može živjeti, dok je Kant laž smatrao prvim i najvećim zlom koje se društvu može dogoditi.
“Istina se drugačije pričinjala različitim ljudima i teško ju je pojmiti kakva je po sebi. Novi mediji otvaraju nove izazove ali i pomažu u prevladavanju demokratskog deficita jer približavaju građane sudjelovanju u političkoj zajednici. Deiberacija o istini promiče zadaću vladavine puka u javnosti”, kazao je profesor Barišić posebno ističući:
“Čovjek ne može opstati bez pretpostavke istine. I zato treba prihvatiti natjecanje za istinu, a o ishodu tog agona ovisi čovjekova sloboda, dostojanstvo i život.”
U pogledu današnje potrage za istinom osvrnuo se na pojam post-istine kojega je opisao Ralph Keyes 2004. u knjizi Doba post-istine. “Javna komunikacija pod dominacijom društvenih mreža danas značajno gubi na pouzdanosti i objektivnosti. Sve su veći prijepori kako razlikovati objektivnu istinu u ovo doba koje se naziva post-istinom.”
Podsjetio je na zaključke studije Širenje istinitih i lažnih vijesti online s Instituta za znanstvenu tehnologiju u Massachusettsu iz 2018., temeljenu na analizi 126 tisuća tweetova, koja je pokazala da neistinit sadržaj ima 70 posto veću vjerojatnost biti redistribuiran od istinitog, da je brzina širenja laži tri puta veća od istinitih vijesti te da neistine najviše pogađaju područje politike.
Konstatirajući kako širenje dezinformacija predstavlja ugrozu demokratskih procesa, zaključio je da istina ipak ne smije biti nametnuta.
“Potrebno je uspostaviti institucionalni pravni okvir u kojem će se odvijati slobodno natjecanje za istinom. Svaki ideološki monopol na istinu može biti opasan za društvo. To mora pratiti pravni okvir kojim će se osiguravati ljudska sloboda.”
Predsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić i glavni tajnik Vanja Gavran
“Dezinformacije su lažne, netočne ili zavaravajuće informacije, osmišljene, predstavljene i distribuirane s ciljem namjernog izazivanja štete i/ili ostvarenja osobne dobiti.” (High Level Expert Group – HLEG, 2018.)
Glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije Vanja Gavran dao je pregled mjera koje se poduzimaju na europskoj i nacionalnoj razini u pogledu jačanja otpornosti društva na dezinformacije. Jedna od njih je i mjera koju provode Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije, a odnosi se na uspostavu sustava provjere točnosti informacija objavljenih u medijima i na društvenim mrežama u čijem je procesu sudjelovao kao bivši član Vijeća za elektroničke medije.
Melanija Mežnarić, dopredsjednica udruge ECHO i voditeljica projekta “Read Twice” istaknula je odgojno-obrazovnu ulogu u ovom području. “Sve što se poduzima u borbi protiv dezinformacija je korisno, no ja bih ipak naglasila važnost edukacije djece od najranije dobi, programi medijskog opismenjavanja neophodni su u svim školama.”
Radionica jačanja kapaciteta za borbu protiv dezinformacija u Berlinu / Foto: Read Twice
Svoja iskustva je na tribini podijelila i studentica Fakulteta hrvatskih studija Doris Šimundić koja je u okviru projekta “Read Twice” sudjelovala na radionicama u Berlinu i Portu, realiziranima u suradnji s neprofitnom organizacijom Alliance4Europe i Sveučilištem Lusófona. U redakcijama Deutsche Wellea i Der Spiegla 30-ak studenata i studentica iz Hrvatske, Bugarske i Rumunjske upoznalo se s metodama otkrivanja dezinformacija i provjere činjenica te s alatima kao što je Public Editor kao i s platformom za borbu protiv dezinformacija DISARM.
“Zaista je bilo zanimljivo vidjeti da u Spieglu radi 80-ak osoba samo na provjeri činjenica. To se posebice pokazalo nužnim nakon što su imali neugodna iskustva zbog objave neistinitih sadržaja koji su narušavali kredibilitet ove medijske kuće“, kazala je ova studentica koja je u okviru projekta sudjelovala i na radionicama u Zagrebu koje su okupile preko 170 polaznika i polaznica.
