Povodom današnjeg Svjetskog dana borbe protiv trgovanja ljudima Centar za žene žrtve rata – ROSA, organizacija koja više od 25 godina pruža podršku ženama koje su preživjele trgovanje ljudima, posebno upozorava da je trgovanje ljudima jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava s ciljem ostvarivanja ilegalnog profita od kojega nije izuzeta niti jedna država svijeta. Žrtvama se ograničava mogućnost kretanja, komuniciranje s obitelji i okolinom, te ih se u takvim okolnostima na različite načine iskorištava. Unatoč mnogim postojećim pravnim i političkim okvirima za borbu protiv trgovanja ljudima na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, žene čine većinu identificiranih žrtava trgovanja ljudima diljem svijeta, a počinitelji, globalno govoreći, uživaju široku nekažnjivost.
Prema podacima EUROSTAT-a, 63% svih identificiranih žrtvi trgovanja ljudima su žene, uključujući djevojčice, a najučestaliji oblik iskorištavanja je seksualno iskorištavanje.
Podaci za Hrvatsku – polovina žena koje su žrtave trgovanja ljudima je seksulano iskorištavana
Ženama i djevojčicama se u najvećoj mjeri trguje u svrhu seksualnog iskorištavanja i zato ovaj oblik trgovanja ljudima predstavlja rodno specifičan zločin i povredu ljudskih prava žena, uključujući djevojčica, te ujedno prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Prema podacima MUP-a za 2023. godinu u Hrvatskoj je identificirana 21 žrtva trgovanja ljudima. Od 21 identificirane žrtve trgovanja ljudima njih 14 su žene (66,6%), a njih 50% je seksualno iskorištavano. Od ukupnog broja identificiranih žena polovica su djevojčice. Na žalost, iskustva iz prakse potvrđuju da određen broj žrtava ostane neidentificiran i samim tim izvan sustava zaštite.
Trenutačno živimo u kontekstu pojačanih migracija stanovništva potaknutih ratovima, klimatskim promjenama, te ekonomskim i drugim razlozima. U Hrvatsku svakodnevno pristižu nove izbjeglice i tražitelji/ce azila, ali i veliki broj stranih radnika i radnica. Takve situacije stvaraju pojačan rizik od trgovanja ljudima jer se veliki broj ljudi nalazi u ranjivoj poziciji koju trgovci ljudima iskorištavaju. Osobito ugrožena skupina su žene i djevojčice koje su u riziku postati žrtve trgovanja ljudima u svrhu seksualnog i drugih oblika iskorištavanja. Zbog toga je važno da se žene u postupku traženja međunarodne zaštite ispita o tome da li su bile žrtve nekog oblika nasilja prema ženama i to na način i u uvjetima u kojima će moći sigurno iskazivati o proživljenom nasilju.
Opća preporuka br. 38 UN Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW) koja se odnosi na trgovanje ženama i djevojčicama u kontekstu globalnih migracija ističe da seksualno iskorištavanje i dalje postoji zbog neuspjeha država da učinkovito smanje potražnju koja potiče iskorištavanje i dovodi do trgovanja ljudima te da tome doprinose norme i stereotipi u vezi s muškom dominacijom, prisila i kontrola koja potiče potražnju za seksualnim iskorištavanjem žena i djevojčica. Ova preporuka potvrđuje da je ključni prioritet država sprječavanje izlaganja žena i djevojčica riziku od trgovanja ljudima te da se uzroci, posljedice i iskustva trgovanja ženama razlikuju za djevojčice, adolescentice, djevojke i odrasle žene. Djevojčice su dodatno ranjive zbog isprepletenih karakteristika spola i dobi.
Oko 75 posto žrtava trgovanja ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja oglašavano je na internetu
Također, Reem Alsalem, UN Posebna izvjestiteljica za nasilje prema ženama i djevojčicama je u lipnju 2024. objavila Izvještaj u kojem je istaknula da je otkrivanje i identifikacija žrtava trgovanja ženama i djevojčicama i dalje na niskoj razini te da su web stranice za oglašavanje prostitucije najznačajniji pomagači trgovanja ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i da je danas oko 75% žrtava trgovanja ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja oglašavano na internetu. Navodi da je prostitucija sustav iskorištavanja i agregirani oblik muškog nasilja prema ženama te predlaže državama da usvoje pristup poznat kao “nordijski” ili “model jednakosti”, usvojen u Švedskoj, Francuskoj, Irskoj, Norveškoj i Kanadi koji predstavlja međunarodni standard u suzbijanju seksualnog iskorištavanja u prostituciji i trgovanju ljudima. UN Izvještaj naglašava važnost kriminalizacije kupaca kao glavnih aktera koji potiču potražnju za trgovanjem ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Ovim putem pozivamo Vladu Republike Hrvatske da kroz promjene Kaznenog zakona, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kao i kroz novi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima usvoji i implementira preporuke navedenih tijela te da shodno tome unaprijedi postojeće protokole koji reguliraju identifikaciju i zaštitu žrtava te integraciju i reintegraciju žrtava.
Izvor: Priopćenje / Centar za žene žrtve rata – ROSA
