Piše: Ivana Perković Rosan
Dobro je poznata činjenica da je osobama s invaliditetom teže doći do zaposlenja i da se prilikom traženja posla trebaju oboružati s puno strpljenja. Neki godinama šalju životopise i čekaju na priliku, a neki se nažalost još uvijek suočavaju i s neugodnim iskustvima na razgovorima za posao. Ipak, čini se da se neke stvari popravljaju na bolje. Nedavno je tako Ministarstvo unutarnjih poslova, točnije ministar Davor Božinović javno pozvao osobe s invaliditetom da se prijave na natječaj za posao. U natječaju je istaknuto kako će se za osobe s invaliditetom napraviti razumne prilagodbe radnog prostora te je naglašeno kako se dobivanjem posla ne gubi pravo na invalidninu. S druge strane Hrvatski zavod za zapošljavanje je nedavno pokrenuo pilot projekt osobnog asistenta za osobe s invaliditetom na radnom mjestu. Zanimalo nas je kako pravobraniteljska institucija gleda na ove novosti.
‘Smatramo da će kampanje poput ove odnosno javno pozivanje osoba s invaliditetom da se jave i ravnopravno natječu bez diskriminacije ohrabriti mnoge osobe s invaliditetom posebice kad primjeri iz prakse Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom pokazuju da se osobe s invaliditetom teško zapošljavaju u javnim službama usprkos tome što im zakon daje pravo prednosti ako ispune uvjete natječaja. Ta prednost često bude samo mrtvo slovo na papiru tako da je javni istup čelnika jednog velikog tijela poruka i drugim poslodavcima u javnom sektoru da se opredijele za stvarno zapošljavanje osoba s invaliditetom u svojim tijelima. Nadamo se da će i druga državna tijela i javni poslodavci slijediti primjer MUP-a’, kazali su nam iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
U svrhu izjednačavanja mogućnosti potrebno je osigurati i prilagodbu ispitnog postupka
U aktualnom natječaju MUP-a se napominje da oni koji se zaposle ne gube pravo na invalidninu te da će se osigurati prilagodba radnog prostora, a kako ističu iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom poslodavci općenito nisu dovoljno upoznati s pravom na razumnu prilagodbu prostora.
‘Budući da zaposlenost već više godina nije zapreka za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, odnosno pravo na dobivanje osobne invalidnine imaju i osobe koje su zaposlene i primaju plaću ne postoji bojazan da će to pravo izgubiti zapošljavanjem. Većina osoba s invaliditetom s tim je upoznata. Međutim, ni osobe s invaliditetom, a još više poslodavci nisu upoznati s pravom na razumnu prilagodbu odnosno obavezom da se ona osigura osobama s invaliditetom. Pozdravljamo što je MUP upravo na prijedlog Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u tekstu natječaja istaknuo to pravo koje uključuje ne samo prilagodbu radnog prostora, već i nabavu potrebne opreme i asistivnih pomagala ali i prilagodbu radnih procesa i vremena i načina rada koja neće biti nerazmjeran teret za poslodavca koji ju je dužan osigurati. Upravo takve prilagodbe koje sufinancira Zavod za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom omogućuju i onim osobama s invaliditetom koje bez njih ne bi mogle raditi da se uključe u svijet rada. Napominjemo da je u svrhu izjednačavanja mogućnosti potrebno osigurati i prilagodbu ispitnog postupka ako je s obzirom na vrstu teškoće ona potrebna osobi s invaliditetom. To se primjerice odnosi na produženo vrijeme odgovaranja na pisanim zadacima ako je osoba slijepa, ima teškoće s korištenjem ruku ili intelektualne teškoće, uvećani tisak za slabovidne osobe, osiguravanje prevoditelja za gluhe osobe, da navedemo samo neke’, poručuju iz Ureda pravobraniteljice.
Uvjet jedne godine radnog iskustva mnogima je velika prepreka
Ipak, ne ide sve tako glatko. Kao potencijalni problem MUP-ovog natječaja neke od osoba s invaliditetom su primjetili to što je uvjet za posao u državnim službama godinu dana iskustva što je njima teže ostvariti u odnosu na druge, jer jednostavno teže dobiju priliku.
‘Poznato je da mnoge osobe s invaliditetom nemaju radno iskustvo zato što im nije pružena prilika da ga steknu pa mislimo da će to za mnoge od njih biti realna prepreka. Jedno od mogućih rješenja bilo bi razmišljati o pripravništvu. U tom kontekstu željeli bi spomenuti i višegodišnji projekt Poslovnog dnevnika koji kroz svoj društveno odgovorni projekt Iskustvo zlata vrijedi spaja poslodavce i studente s invaliditetom i one slabijeg materijalnog statusa kako bi im se omogućila praksa i time kasnije lakše zapošljavanje’, istaknuli su.
Podrška radnog asistenta nekima je od presudne važnosti
Kao veliki iskorak naprijed ipak treba istaknuti HZZ-ov pilot projekt osobnog asistenta za osobe s invaliditetom na radnom mjestu, što iz Ureda pravobraniteljice ističu kao jako važnu stvar.
‘Za zapošljavanje osoba s invaliditetom nije dovoljno samo da se poslodavci otvore za njihovo zapošljavanje pa čak niti da im daju prednost. Za velik broj osoba s invaliditetom ravnopravno uključivanje u svijet rada pretpostavlja osiguravanje raznih oblika razumne prilagodbe koju smo ranije spomenuli, ali i drugih oblika podrške kao što je podrška radnog asistenta kao što im u svakodnevnom životu treba osigurati podršku osobnog asistenta. To je posebno važno u onim segmentima obavljanja radnih zadataka gdje se pomoću asistivne tehnologije ne mogu prevladati prepreke koje proizlaze iz invaliditeta u odnosu na rad. Zavod za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom je nedavno predstavio pilot projekt koji je u tijeku: osobni asistent na radnom mjestu. Zanimljivo je da prema njima dostupnim podacima i spoznajama niti jedna zemlja nema cjelovito rješenje u ovakvim situacijama u smislu sveobuhvatne usluge koja uključuje zadovoljavanje osobnih, fizioloških potreba koje proizlaze iz invaliditeta i potreba za asistencijom na radnom mjestu. Stoga pozdravljamo nastojanje Zavoda da se kroz cjelovito rješenje zadovolje sve potrebe osoba s invaliditetom na radnom mjestu kako bi mogle u potpunosti ostvariti svoj radni potencijal i uspješno izvršavati radne zadatke. Smatramo da će uz sve ranije nabrojene mjere upravo ova usluga omogućiti još većem broju osoba s invaliditetom da se uključe na tržište rada’, kažu.
Kao jedan od problema u zapošljavanju osoba s invaliditetom još uvijek se ističe zatvorenost privatnog sektora, no nije ni tu sve tako beznadno.
‘Iako i u privatnom sektoru ima otpora pa i diskriminacije na osnovi invaliditeta, prema našim iskustvima se čini da su privatni poslodavci otvoreniji za zapošljavanje osoba s invaliditetom kada one posjeduju tražene radne kompetencije i naglasak pri zapošljavanju stavljaju na sposobnosti, a ne na invaliditet jer je to preduvjet uspješnog tržišnog poslovanja na otvorenom tržištu rada’, poručuju iz Ureda POSI.
I za kraj, važno je istaknuti i da su se osobe s invaliditetom i njihove obitelji i sami aktivirali oko informiranja i ostvarivanja prava na zapošljavanja osoba s invaliditetom pa je tako grupa građana pokrenula Facebook stranicu Zapošljavanje osoba s invaliditetom gdje gotovo svakodnevno dijele natječaje i informacije koje bi mogle biti korisne.
