Piše: Antonija Dujmović
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je novo „Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“. U odnosu na ranija istraživanja recentni rezultati pokazuju da je predrasuda sve manje, poglavito među mladima i visokoobrazovanim ljudima, te da se diskriminacija bolje prepoznaje i češće prijavljuje ali i da je porastao broj onih koji se smatraju diskriminiranima (28 posto). Kada je riječ o ženama, one kao skupina zauzimaju visoko četvrto mjesto po diskriminiranosti, a bilježi se i porast stereotipnog stava o nejednakosti žena i muškaraca u društvu. Čak četvrtina ispitanih ima takvo mišljenje.
“Pozitivne, ali polagane promjene vidljive su i kod predrasuda, koje su manje prisutne nego ranije, posebno prema azilantima, osobama s duševnim smetnjama, LGBTIQ osobama i starijima. S druge strane, prisutni su i negativni trendovi pa se tako 55 posto ispitanika slaže s tvrdnjom da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, dok je 2016. to smatralo 48% ispitanika. Porastao je i broj onih koji podržavaju stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca u društvu zbog toga što nisu jednaki „po prirodi“ – sada to smatra četvrtina, dok je ranije to smatrala petina ispitanih”, navodi Pravobraniteljica.
Na pitanje Što mislite, tko u Hrvatskoj najviše diskriminira? najviše ispitanih je odgovorilo da su to pojedinci (32 posto), privatni poslodavci (15 posto), mediji (10 posto), državne institucije (10 posto) i vlada (9 posto). Kada je riječ o skupinama koje se najčešće susreću s diskriminacijom, prema ispitanima, žene zauzimaju visoko četvrto mjesto. Naime, građani smatraju da se najviše diskriminira Rome (18 posto), a zatim LGBTIQ osobe (16 posto), osobe s invaliditetom (10 posto), žene (9 posto) i siromašne osobe (9 posto). Ovdje je u segmentu žena primjetan značajan porast u odnosu na prethodno istraživanje (3,7 posto 2016.) što može ukazivati na porast diskriminacije prema ženama, ali i na jačanje svijesti što sve spada pod diskriminaciju.
Čak 60 posto osoba koje se smatraju diskriminiranima nije to i prijavilo. Među onima koji su nešto poduzeli, najviše ih je dalo otkaz ili otišlo u mirovinu (18 posto), podnijelo privatnu tužbu (17 posto) ili su se obratili nadređenima (14 posto) ili nekom drugom iz organizacije (13 posto). Istraživanje je potvrdilo dugogodišnji trend da je diskriminacija najzastupljenija u području rada i zapošljavanja na što ukazuje i broj pritužbi koje stižu Pučkoj pravobraniteljici.
Istraživanje je provedeno u studenome 2022. na uzorku od 1000 ispitanika i ispitanica, a riječ je o periodičkom istraživanju, četvrtom po redu, zbog čega je značajno i u pogledu praćenja trendova. Tako naprimjer, kada je riječ o medijskim navikama ispitanika i ispitanica, primjetno je kako je s 38 posto još uvijek televizija glavni izvor informiranja premda je došlo do pada u odnosu na ranija istraživanja (42% 2016., 57% 2012., 54% 2009.). S druge pak strane bilježi se značajan rast informiranja putem interneta 42,5 posto (32% 2016., 28% 2012., 13% 2009.).
Cjelovito istraživanje dostupno je OVDJE.
