Vijeće za elektroničke medije uočava učestale propuste pružatelja medijskih usluga i pružatelja elektroničkih publikacija prilikom izvještavanja o događajima u kojima su djeca i maloljetnici žrtve, svjedoci ili počinitelji kaznenih djela.
Vijeće naglašava pozitivnu ulogu medija u senzibiliziranju javnosti o osjetljivim temama kao što su obiteljsko ili vršnjačko nasilje, pitanja odgoja, razvoja djece te problema s kojima se maloljetne osobe susreću u stvarnom ili virtualnom okruženju.
Vijeće skreće pozornost kako medijima tako i ukupnoj javnosti na važan problem sekundarne viktimizacije djece i maloljetnika u situacijama kada su maloljetnici na bilo koji način žrtve kaznenih djela ili su sudjelovali u činu samoubojstva, ubojstva i drugih oblika nasilja kada se izvještavanjem o tim događajima otkriva njihov identitet, bez obzira radi li se o događajima u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Zakon o elektroničkim medijima u članku 24. st.5. izrijekom zabranjuje:
„Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18. godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.“
Svrha ove zakonske odredbe je onemogućiti dodatnu viktimizaciju maloljetnika. Zakon ne poznaje izuzetke od ovog pravila, kao što su slučajevi kada roditelji ili drugi skrbnici otkriju identitet maloljetnika kao žrtve, ili kad pojedini medij smatra da je otkrivanje identiteta maloljetnika od posebnog društvenog interesa ili interesa za samog maloljetnika i njegove probitke (osobne, materijalne, zaštite njegovih prava i drugo). Otkrivanje identiteta maloljetnika, u ovakvim posebno teškim situacijama, od strane roditelja ili skrbnika je njihova odgovornost, a odgovornost medija je poštivanje propisa koji reguliraju medijski sadržaj.
Vijeće i ovom prilikom poziva sve medijske i druge javne dionike da svoje izvještavanje u ovim slučajevima prilagode potrebama zaštite identiteta maloljetnika poduzimanjem potrebnih mjera zaštite njihove privatnosti.
Pritom valja voditi računa o tome da se identitet maloljetnika može lako utvrditi i na posredan način, izvještavanjem o brojnim pojedinostima slučaja, kao što su grad, adresa stanovanja, ime škole, obiteljskih i drugih socijalnih pojedinosti, koje uzete zajedno lako mogu identificirati maloljetnika, posebice u manjim sredinama.
Dodatno, određeni slučajevi koji su posebno osjetljivi mogu kod ostale djece potaknuti želju za oponašanjem te zahtijevaju pažljiv urednički pristup i primjerene medijske objave. Prekomjerno i senzacionalističko medijsko izvještavanje u nekim slučajevima može retraumatizirati, usporiti ili trajno narušiti proces oporavka djece koja su pogođena nekim događajem.
Prilikom izvještavanja o događaju koji može imati negativne posljedice za publiku, te može ozbiljno naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika, Vijeće preporučuje nakladnicima da konzultiraju stručnjake koji se bave tom tematikom, kako bi objavom tako osjetljivog sadržaja zadovoljili legitiman interes javnosti, a istovremeno zaštitili one najosjetljivije.
