Profesorica s PMF-a Zrinka Ljubešić na Lastovu istražuje rijetki oceanografski fenomen

2024-09-10T11:12:57+02:003. rujna 2024.|Znanost|

Piše: Ivana Perković Rosan

Znanstvenica, biologinja i redovna profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zrinka Ljubešić voditeljica je projekta na Lastovu u sklopu kojeg je istražuje rijetki oceanografski fenomen. Riječ je o fenomenu valova vezanih za otok koji je osim na Lastovu prisutan na svega nekoliko mjesta na svijetu, između ostalog na Bermudima, Havajima i Gotlandu. S doktoricom znanosti Ljubešić razgovarale smo o ovom zanimljivom projektu, kao i sve većoj važnosti pitke vode te o stipendiji ‘Za žene u znanosti’. Naime, profesorica Ljubešić je bila prva dobitnica ove stipendije, a danas je članica žirija.

Možete li nam reći više o međunarodnom istraživanju koje se provodi na Lastovu i kojem ste voditeljica?

Voditeljica sam projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, koji okuplja međunarodnu istraživačku grupu koja proučava utjecaj vrlo rijetkog fizikalnog fenomena na život u moru. Provodimo vrlo intenzivna terenska istraživanja oko otoka Lastova koja uključuju gusta mjerenja na terenu pomoću samostalnih senzora, ali i mjerenja s istraživačkog broda, satelitska mjerenja i modeliranja. Želimo testirati hipotezu o utjecaju fizikalnog fenomena valova vezanih uz otok, koji u ljetno vrijeme omogućavaju miješanja vodenog stupca, uzdizanja hranjiva iz većih dubina i pojačano izlaganje fitoplanktona većoj količini sunčeve svjetlosti. Pretpostavka je da to rezultira povećanom primarnom proizvodnjom. Primarna proizvodnja je temeljan proces, kojeg osim kopnenih biljaka, radi i fitoplankton gdje se koristi sunčeva energija i ugljični dioksid za proizvodnju kisika te za rast i razvoj organizama koji hrane mora i oceane, pa tako i nas.

Koja je to poveznica Lastovo-Bermudi-Havaji-Gotland?

Navedena područja su jedna od rijetkih lokacija na svijetu gdje je prepoznat fenomen valova vezanih uz otok. Prepoznavanje tih područja je od velike važnosti radi dobrog upravljanja, jer adekvatnom zaštitom područja povećane primarne proizvodnje štitimo cijeli ekosustav mora. To su područja većeg razvoja svih trofičkih razina i veće biološke raznolikosti, a njihovim neometanim razvojem omogućavamo preljev svih organizama u druge dijelove mora i oceana.

Prof.dr.sc. Zrinka Ljubešić, istraživanje na Lastovu / Foto: privatni album

Sve su češće crne prognoze kako će milijarde ljudi ostati bez pitke vode i da slijede ratovi zbog vode, kakva je trenutna situacija što se tiče pitke vode u svijetu?

Količina i dostupnost pitke vode na svijetu je ograničena. Naravno osim prekomjerne potrošnje, postoji i problem zagađenja što dodatno ugrožava dostupnost pitke vode svima. Vodeni putevi ne poznaju granice, a međusobno su povezani, te samo mali dio toka voda je nama vidljiv na površini. Nekontrolirano crpljenje vode, intervencije u vodotoku, izgradnja kanala, isušivanja močvara, deforestacija i slične intervencije ugrožavaju i mijenja dostupnost vode svima. Bez pitke vode nema života za ljude, te radi njene ograničenosti i osjetljivosti ekosustava riječ je o iznimnom resursu koji bi trebao biti dostupan svima. Međutim, u mnogim državama već vidimo posljedice prekomjernog crpljenja vode, kao što je Sirija i gdje je taj problem prethodio ratu.

Spominje se i kako bi pitke vode mogle postati novo crno zlato?

Da, apsolutno. Bez vode nema života. Mi u Hrvatskoj živimo u kraju izrazito bogatom vodama i neki puta zaboravimo koliko je to važno a i koliko imamo dobru geostratešku poziciju. Čisti izvori su jedan od najvažnijih resursa, te je njihovo očuvanje od neprocjenjive važnosti.

Prof.dr.sc. Zrinka Ljubešić na istraživačkom brodu Falkor na Havajima / Foto: privatni album

Jednom prilikom ste spomenuli kako su se na vašem prvom kongresu kolege građevinari čudili što će biolog na kongresu o vodama jer se na vode gledalo samo kao na kanale, koliko su se vremena promijenila od tada?

Puno toga se promijenilo od tada, pa nažalost i klima. Sve je više ljudi svjesno koliko je pravilno upravljanje vodama važno. Povećavaju se razdoblja suše, kao i epizode velikih količina oborina u kratkom vremenu što ugrožava poljoprivredu, ljude i imovinu. Iako mi se čini da su kolege znanstvenici sve glasniji i prisutniji u javnosti vezano uz osjetilnost vodenih ekosustava i potrebom za racionalnim upravljanjem i planiranjem, te da je svijest javnosti puno veća, glad i manjak mjere pojedinaca nemaju granica. Zaista je riječ o pojedincima, ali moć pojedinca je jako velika, i ako ne postoji brzi odgovor nadležnih institucija i javnosti, nastaju nepopravljive štete. Nedavno smo svjedočili takvom jednom zahvatu na izvoru rijeke Une, koji je srećom ipak zaustavljen. Naravno, bilo bi bolje da se takva intervencija spriječi i prije početka radova.

Naredni primjer je rijeka Gacka, čiji dio toka je kanaliziran i preusmjeren prema Senju 1960-ih godina prošlog stoljeća, čime je uništeno više od 20 km prirodnog vodotoka. Ali, na istom području imamo i dobar primjer upravljanja tijekom izgradnje autoputa. Naime planirana trasa autoputa direktno je ugrožavala izvor rijeke Gacke, ali dobrom pravodobnom suradnjom svih struka, trasa je korigirana, te izvor Gacke sačuvan. Međutim, potreba za vodom za Senj uslijed jako pritiska turizma, ne prestaje i prošle godine je došlo do procesa odobravanja dodatnog crpljenja vode Gacke, gdje se sami izvor planirao koristiti kao vodocrpilište za potrebe grada Senja. Aktivizmom lokalnog stanovništva, te brojnih aktivista, pokrenula se peticija očuvanja izvora Gacke i za sada je taj proces prekinut. Izrazito je važno da građani budu svjesni što se događa oko njih, koja su njihova prava i da budu dobra suradnja i sugovornik lokalnoj samoupravi kako bi se što bolje upravljalo pojedinim područjima. Nije rješenje iscrpljivati naše izvore, već izgraditi dobre mreže odvodnje, pročišćavanja i ponovne upotrebe tih voda. Ograničiti broj posjetitelja na postojeću infrastrukturu, te sustavno i planski se razvijati.

Prof.dr.sc. Zrinka Ljubešić članica je izbornog povjerenstva za dodjelu stipendije ‘Za žene u znanosti’ / Foto: Za žene u znanosti

Prva ste dobitnica stipendije ‘Za žene u znanosti’, a danas ste i članica žirija, koliko Vam je ova stipendija bila vjetar u leđa i koliko ona znači znanstvenicama?

Znanost je divna, uzbudljiva, otvara nove vidike i spoznaje i općenito je jedno sretno mjesto. Ali rad u znanosti često nije takav. Traži veliku disciplinu, upornost, kreativnost i izdržljivost. Najveći dio rada u znanosti rezultira neuspjehom, jer samo mali dio ideja bude realiziran, a manji dio eksperimenata se pokaže kao uspješan. Ne možete biti znanstvenik ako se ne možete nositi s neuspjehom, te bez upornosti i neograničenim brojem ponovnih pokušaja.

Unatoč velikom radu, malo je pohvala, te je svako viđenje i priznanje jako važno. Posebno je važno u zadnjem razdoblju izrade doktorata gdje se svatko pita kuda i kako dalje. Takva stipendija može biti od presudnog značaja za odluku o nastavku karijere. Uvijek ponavljam da sam se prijavila samo zato što nisam znala kuda dalje, te mi je trebalo da taksativno napišem što sam napravila do sada i što je plan za budućnost. Napisala sam prijavu isključivo samo za sebe, a srećom je bila prepoznata od povjerenstva.

Profesorica ste na Biološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, kada ste Vi znali da je biologija područje kojem se želite posvetiti?

Oduvijek sam znala da je biologija nešto moje, što me privlači i veseli. Imala sam potpuno drugačiju ideju što bih radila unutar biologije, ali otvorila mi se mogućnost rada u području biološke oceanografije i jako sam zadovoljna. Mora i oceani nas sve povezuju, izvor su života, određuju klimu i hrane nas. Nažalost i jako su osjetljiva na promjene kojima svjedočimo, te su istraživanja usmjerena na mora imperativ na svim razinama od fundamentalnih prirodnih znanosti, preko primijenjene ekologije, gospodarstva, geopolitike, etnologije, sociologije, strateških interesa, ali i nacionalne sigurnosti.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.