Piše: Ivana Perković Rosan
Žene sve češće piju, a zbog bioloških razlika lakše postaju ovisne o alkoholu. Lošim vijestima tu nije kraj. Žene koje imaju problema s alkoholom rjeđe imaju podršku obitelji u liječenju, a društvo ih više osuđuje. Ženska ovisnost je specifična i to je jedan od razloga zašto Klinika za psihijatriju Vrapče već deset godina ima odjel koji je namijenjen isključivo ženama. Štoviše u njihovim prostorijama u prosincu je održan i simpozij ‘Žene i ovisnosti: Multidisciplinarni pristup prevenciji, dijagnostici i liječenju’ na kojem je govorila i doktorica Zrnka Kovačić Petrović. O alkoholizmu i ovisnostima kod žena razgovarale smo upravo s ovom stručnjakinjom, šeficom Dnevne bolnice za ovisnike o alkoholu.
‘Poremećaji uzimanja alkohola i psihoaktivnih tvari su itekako u porastu zadnjih godina, no maleni broj ljudi zatraži pomoć. Manje od deset posto osoba koje imaju razvijen ovaj poremećaj potraži pomoć u službama mentalnog zdravlja. Svjetski podaci pokazuju da preko 45 milijuna žena ima poremećaj koji je povezan s konzumacijom alkohola, a najveći porast se bilježi u europskoj regiji. Prije se na alkoholizam više gledalo kao na muški problem, no trend se tu zadnjih godina mijenja. Muškarci su još uvijek zastupljeniji u poremećajima, kao i u programima liječenja, no taj jaz između muškaraca i žena se sve više smanjuje. Omjer je prije bio 5 muškaraca naspram 1 žene, za razliku od sad kad je trend 3 naspram 1.5’, istaknula je Zrnka Kovačić Petrović.
Najveći problem leži u tome što alkohol ženama škodi više i brže. Točnije iako u odnosu na muškarce one koriste manje količine alkohola i kroz kraće vrijeme posljedice na njihovo zdravlje su puno vidljivije.
‘Kod ženske ovisnosti postoji jedan fenomen koji je dokazan u istraživanjima, a to je fenomen teleskopiranja. On se koristi za opisivanje ubrzanog napredovanja od samog početka uporabe tvari do razvitka ovisnosti i prijema na liječenje. Kad gledate žene u odnosu na muškarce one, kada se i jave na liječenje, imaju puno teži klinički profil, odnosno teže medicinske, socijalne i psihološke posljedice. Istaknula bih i rezultat spolnih razlika, gdje biologija radi razliku između muških i ženskih tijela. Prvenstveno žene drugačije metaboliziraju alkohol. U odnosu na muškarce imaju manje želučanih enzima i više masnog tkiva što usporava preradu alkohola u organizmu i zbog toga je ženski organizam dulje izložen višim koncentracijama alkohola. Žene imaju češća tjelesna oštećenja, kao što je alkoholna bolest jetre, različite neurokognitivne poremećaje i maligna oboljenja. Tu bih svakako naglasila veliki rizik žena koje uzimaju alkohol za karcinom dojke.’, objasnila je.
Uz sve to, ženski alkoholizam često u pozadini krije anksioznost i depresiju koje se potom dodatno pogoršavaju.
‘Ženski alkoholizam ima svoju podlogu, velika većina žena počinje s konzumiranjem alkohola i drugih psihoaktivnih tvari u smislu samoliječenja. Psihoaktivna tvar biva sredstvo umrtvljivanja neke psihološke patnje, boli ili suočavanje s nelagodom, nekim stresnim, teškim životnim okolnostima. Trauma je i čimbenik rizika, ali i posljedica uporabe alkohola. Istraživanja su pokazala da je jako veliki postotak žena koje imaju ovaj poremećaj doživjelo traumu. Ta trauma nije samo obiteljsko nasilje ili seksualno nasilje, vrlo često je to i emocionalna trauma iz ranih formativnih godina koja nije toliko vidljiva, ali je itekako doprinijela u nastanku ovih poremećaja’, rekla nam je.
Što se tiče rodnih razlika doktorica Kovačić Petrović istaknula je kako su žene mlađe životne dobi usvojile mušku normu socijalizacije koja uključuje i ispijanje alkohola i kod njih je pijenje alkohola socijalno vidljivije.
‘Kod djevojaka, adolescentica i žena mlađe životne dobi imamo i porast opijanja i konzumiranja alkohola, počinju piti sve ranije, sve veće količine alkohola. S druge strane imamo žene koje počinju piti u zrelijim godinama. Vrlo često je to vezano uz neke promjene, promjenu posla, promjenu obiteljskih okolnosti, odlazak djece od kuće, ulazak u menopauzu. Mlađe žene piju vidljivije, ne skrivaju pijenje, dok žene srednje životne dobi više piju same i poskrivećki. Društvo još uvijek više tolerira muško pijenje i opijanje, muškarcima je to dozvoljeno. Društvene okolnosti zapravo ne odobravaju žensko pijenje, a pogotovo ne žensko opijanje. A ako te žene imaju obitelj i ako su majke, onda je tu problem još puno veći’, dodala je.
Posebno važnu ulogu u cijeloj problematici ima obitelj koja je krucijalna i kod liječenja i kod traženja pomoći, no nažalost i kod nastanka ovisnosti o alkoholu.
‘Osoba koje ima ovaj poremećaj vrlo često izbjegava pomoć, često problem skriva, umanjuje, iskrivljuje, potiskuje i vrlo često na direktnu konfrontaciju nekog od članova obitelji reagira frustracijom i ljutnjom. Tipično je kod nas da osobe koje imaju problem s alkoholom dolaze iz obitelji gdje jedan ili više članova obitelji isto imaju taj poremećaj, često neliječen, tako da govorimo o transgeneracijskom prijenosu poremećaja kroz obitelj“, rekla je naglasivši kako je najvažnije ne sramiti se i potražiti pomoć kada je ona potrebna.
‘U Hrvatskoj postoji više ustanova koje se bave ovom problematikom i cijela jedna mreža, linija podrške gdje se osobe mogu javiti. Postoji nekoliko bolničkih ustanova specijaliziranih za provođenje liječenja ovih poremećaja koje provode programe kroz stacionarno liječenje i kroz dnevno bolnički sustav i izvanbolničko liječenje’, poručila je šefica Dnevne bolnice za ovisnike o alkoholu KP Vrapče.