Piše: Antonija Dujmović
Uoči obilježavanja Međunarodnog dana žena Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova te uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH održao je okrugli stol „Romkinje i mediji“. Tom prilikom predstavljena je i najnovija analiza AEM-a o prikazu Roma i Romkinja u elektroničkim publikacijama.
Na prvom panelu na temu „(Ne)vidljivost Romkinja u hrvatskim medijima“ govorile su predsjednica SRRH “KALI SARA“ Suzana Krčmar, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te članice Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica i Jasna Vaniček-Fila.
Suzana Krčmar uvodno je istaknula važnost uloge medija u mijenjanju društvene svijesti kao i važnost isticanja više pozitivnih prikaza Romkinja i Roma u medijima. Najavila je kako je ovaj okrugli stol prva aktivnost ususret međunarodnoj konferenciji koja je planirana krajem godine u Zagrebu, a koja će tematizirati položaj Romkinja u društvu iz više aspekata.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić iznijela je ključne probleme s kojima se Romkinje susreću u društvu ističući njihovu izloženost višestrukoj diskriminaciji. Predstavila je hrvatski zakonodavni okvir koji regulira medije, s naglaskom na odredbe o ravnopravnosti spolova. Izdvojila je nekoliko primjera diskriminatornog postupanja medija prema Romkinjama na koje je institucija Pravobraniteljice reagirala prema HND-u, AEM-u i konkretnim izdavačima.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova / Foto: Žene i mediji
Članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica predstavila je rad Vijeća i Agencije za elektroničke medije u pogledu jačanja zastupljenosti žena u medijima. Kao primjer dobre prakse s ciljem jačanja medijske vidljivosti Romkinja istaknula je suradnju SRRH “KALI SARA” i AEM-a na projektu “Žene i mediji”. Podsjetila je i da AEM kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija podržava, između ostalih, i medijske sadržaje koji se bave temama ljudskih prava, nacionalnih manjina i rodne ravnopravnosti. Malenica je također iznijela podatak da se od ukupno 530 projekata realiziranih u proteklih pet godina putem programa Poticanja novinarske izvrsnosti, njih 115 odnosilo na ženska prava i položaj žena u društvu. Ukupno 17 projekata odnosilo se na Rome, a od toga se 8 projekata odnosilo na Romkinje. Svaki pojedinačni projekt sadržavao je više novinarskih tekstova.
Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije / Foto: Žene i mediji
Članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček-Fila predstavila je analizu koju je AEM provela na uzorku od 32 elektroničke publikacije, a koja se odnosila na medijski sadržaj o Romima i Romkinjama tijekom cijele 2024. Analiza je pokazala da se u 46,8 posto tekstova izvještavalo u pozitivnom tonu, 27,4 posto u negativnom, a 25,8 u neutralnom. Incident je bio povod izvještavanju u 25,8 posto slučajeva, prigoda u 14,5 posto, diskriminacija u 12,9 posto, uspjesi pojedinaca/ki 9,7 posto i ostalo 37,1 posto. Kada je riječ o prikazu Romkinja istraživanje pokazuje da se više govori o njihovoj marginalizaciji, diskriminaciji i položaju u zajednici, dok su pozitivni primjeri osnaživanja Romkinja kroz obrazovanje i karijeru rjeđi. Naime, o Romkinjama se 2024. najviše pisalo u kontekstu nasilja nad ženama. Izvještavanja o Romkinjama općenito su bila pretežito pozitivna.
Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije / Foto: Žene i mediji
Sociologinja i voditeljica okruglog stola Suzana Kunac naglasila je da se ovo otvaranje teme Romkinja i medija može smatrati gotovo pionirskim radom jer je jako malo o tome objavljenih znanstvenih analiza i tekstova. Podsjetila je da ove godine obilježavamo tridesetu obljetnicu donošenja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje gdje se tama “Žene i mediji” prvi put spominje. Naime, nakon što su Ujedinjeni narodi otvorili ovu temu, 1995. prvi put je proveden globalni monitoring medija prema kojemu je zastupljenost žena u informativnim medijima na svjetskoj razini tada iznosila samo 16 posto. Danas se ta brojka kreće oko 25 posto. Prema analizi koju je provela Agencija za elektroničke medije 2021. zastupljenost žena u informativnim programimana na trima nacionalnim televizijama u Hrvatskoj (HTV1, RTL i Nova TV) iznosila je 36 posto.
Foto: SRRH “KALI SARA”
Na drugom panelu „Uloga Romkinja u medijima kroz oblikovanje narativa unutar šireg medijskog diskursa o Romima“ sudjelovali su novinar Saša Kosanović, novinarka u romskoj redakciji na Radioteleviziji Srbije, autorica emisije Romano Them na Radiju Beograd Una Beriša te Matej Čolig, novinar Phralipena, glasila romske nacionalne manjine u RH nagrađenog 2024. SozialMarie nagradom za socijalnu inovativnost. Panelisti su se složili kako je nužno jačati kapacitete novinara i urednika u pogledu kvalitetnijeg izvještavanja o Romima, ali i poticati Rome i Romkinje na preuzimanje aktivnije uloge u kreiranju medijskog sadržaja o njima samima.
