Na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979. godine za predsjednicu je apsolutnom većinom glasova izabrana Francuskinja, Simone Veil. Bilo je to prvi put u povijesti da je žena zasjela na čelo ove europske institucije. Prije izravnih izbora žene su u parlamentu bile gotovo marginalno zastupljene.
Simone Veil rođena je 1927. u židovskoj obitelji u Nici u Francuskoj. S nepunih 17 godina dobila je trajno obilježje, tetovažu na lijevoj ruci s brojem 78651. Naime, 1944. godine uhićena je zajedno s obitelji i deportirana u koncentracijski logor. Preživjela je Auschwitz-Birkenau, Bobrek i Bergen-Belsen, no više nikada nije čula za roditelje i brata.
U Parizu je studirala pravo i političke znanosti, ubrzo se udala i rodila tri sina. Uz obitelj je bila posvećena i svome poslu. Na početku karijere radila je kao odvjetnica, a potom se kao sutkinja posebno zalagala za prava zatvorenika, nošena svojim traumatičnim logorskim iskustvom. Kasnije je utemeljila i Zakladu za sjećanje na holokaust.
Postala je zapažena političarka u Francuskoj pa je 1970.-ih obnašala različite važne dužnosti. Posebno se zalagala za izjednačavanje prava žena s pravima muškarcima. Ministricom zdravstva imenovana je 1974. na prijedlog tadašnjeg premijera Jacquesa Chiraca i bila je zadužena za izradu zakona za nekažnjavanje pobačaja koji je nakon usvajanja 1975. postao poznat kao la loi Veil (zakon Veil).
Zalagala se za francusko-njemačko pomirenje i europsko povezivanje na temelju demokratskih vrijednosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Funkciju predsjednice Europskog parlamenta obnašala je dvije godine, a kasnije i brojne druge dužnosti u parlamentu sve do 1993. godine kada se vratila francuskoj politici.
U Francusku akademiju primljena je 2008. kao jedna od rijetkih žena. Na ceremonijalni mač koji se izrađuje za svakog člana akademije dala je ugravirati broj svoje tetovaže iz Auschwitza 78651, te slogane Francuske Republike „sloboda, jednakost, bratstvo” i Europske unije „ujedinjeni u raznolikosti”.
Prostor ispred glavne zgrade Europskog parlamenta u Bruxellesu dobio je 2011. ime Agora Simone Veil u njezinu čast, odlikovana je i Velikim križem Legije časti. Umrla je 2017., a njeni su posmrtni ostaci preneseni u pariški mauzolej Panthéon. Ona je tek peta žena u povijesti kojoj je iskazana ta čast.
Francuska Republika utemeljila je 2019. nagradu Simone Veil s ciljem promicanja ravnopravnosti žena na međunarodnoj razini.
