Iskustva o medijskom praćenju problematike nasilja u obitelji ukazuju na potrebu sustavnijeg pristupa medija radi zaštite identiteta svih žrtava nasilja, s naglaskom na žrtve nasilja u obitelji. Pri tom je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na zaštitu identiteta žena, djece i maloljetnih osoba žrtava nasilja u obitelji – ističe se u Priručniku sa smjernicama za medijsko izvještavanje o nasilju u obitelji Ministarstva za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku.
Podsjećajući na Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama koja ističe namjeru poticanja medija da prihvate standarde samoregulacije kako bi se suzdržali od štetnog rodnog stereotipiziranja i širenja omalovažavajućih slika žena ili slika koje povezuju nasilje, a što uključuje izradu etičkih kodeksa za medijsko praćenje nasilja nad ženama koje mora biti temeljeno na pravima, rodno osjetljivo i nesenzacionalnističko Ministarstvo je donijelo sljedeće smjernice za medijsko izvještavanje o nasilju u obitelji:
1. Obiteljsko nasilje nije privatna obiteljska stvar
Nužno je izbjegavati slučajeve nasilja u obitelji opisivati kao „bračnu svađu“, „sukob“ ili „prepirku“. O obiteljskom nasilju ne bi trebalo izvještavati u stilu „potukli se“, „žena ozlijeđena tijekom bračne svađe“, „sukobili se izvanbračni partneri“ i slično.
2. Za obiteljsko nasilje odgovoran je zlostavljač/ica, nasilnik/ica, a ne žrtva
Neprihvatljiva su pitanja i komentari koji impliciraju da je žrtva svojim ponašanjem isprovocirala napadača jer se time sugerira da je nasilnik/ica imao/la opravdanje za počinjeno nasilje.
3. Izbjegavanje senzacionalizma u izvještavanju o obiteljskom nasilju
Propitivanje morala žrtve nasilja i/ili nasilja u obitelji također sugerira opravdanost nad njom počinjenog nasilja.
4. Zaštita identiteta žrtve
Ukoliko se objavljuje fotografija žrtve, njezino lice mora biti zamućeno ili žrtva treba biti slikana s leđa kako bi se izbjeglo prepoznavanje. Ime žrtve i pojedinosti po kojima bi mogla biti identificirana moraju ostati zaštićeni. Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom.
5. Izbjegavanje sekundarne viktimizacije žrtve
Prema žrtvi nasilja potrebno je odnositi se s poštovanjem. Potrebno je zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva povjerila i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je ona je dala. Za razgovor s djecom potrebno je tražiti prethodno odobrenje roditelja ili skrbnika.
6. Izbjegavanje diskriminacije i stereotipa
Ne izvještavati o slučajevima nasilja u obitelji sugerirajući da je ono „uobičajeno“ ili „učestalije“ kod pripadnika/ca pojedinih etničkih, nacionalnih ili bilo kojih drugih skupina. Valja izbjegavati uobičajena, stereotipna „objašnjenja“ za obiteljsko nasilje: alkohol, ljubomoru, siromaštvo i drugo.
Više o medijskom izvještavanju o nasilju u obitelji te primjerima dobre i loše prakse pročitajte OVDJE.
