Vijeće EU je 7. svibnja 2024. prvi puta u povijesti odobrilo europski zakon o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. EU Direktiva 2022/0066 sadrži mjere za sprečavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i uspostavlja standarde zaštite žrtava.
U nastavku je prikaz osnovnih značajki ovog EU zakona. Kriminalizira se: genitalno sakaćanje, prisilni brakovi, podjela intimnog sadržaja bez pristanka u cyber prostoru, cyber uhođenje i cyber poticanje na mržnju i nasilje. Kazna zatvora za navedena djela u rasponu je od najmanje jedne do pet godina.
Direktiva sadrži listu otegotnih okolnosti. Tako primjerice počinjenje navedenih kaznenih djela prema djetetu, bivšoj ili sadašnjoj supruzi ili partnerici (ili suprugu/partneru), javnoj osobi, novinaru/ki ili braniteljima ljudskih prava za posljedicu imaju izricanje teže kazne.
Direktiva sadrži i detaljna pravila za uspostavljanje mjera podrške i zaštite koje su države članice dužne pružiti žrtvama. Očekuje se daljnje unaprjeđenje sveobuhvatne podrške žrtvama nasilja i nasilja u obitelji na način da je u tekst uvrštena nužnost i obveza da se žrtvama osigura pristup i općim i specijaliziranim uslugama podrške, skloništima, zdravstvenim uslugama, uključujući usluge koje se odnose na spolno i reproduktivno zdravlje.
Kao najosjetljivije žrtve nasilja, one u najvećem riziku, Direktiva prepoznaje osobe koje trpe višedimenzionalne, intesekcijske oblike diskriminacije. U tom smislu, države moraju jamčiti zaštitu svim žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, rodnom izjašnjavanju, ili spolnim karakteristikama, s posebnim naglaskom na potrebe LBTI žena. Nadalje, žrtvama nasilja i nasilja u obitelji bi trebalo biti olakšano prijavljivanje nasilja pa tako primjerice, kao minimum standarda potrebno je uvesti mogućnost prijave cyber nasilja putem online prijave.
Od država članica EU traži se i da uspostave mjere kojima se osigurava da djeca dobiju profesionalnu pomoć. Kad djeca prijave kazneno djelo koje je počinio netko s roditeljskim obvezama, nadležni moraju poduzeti mjere zaštite za sigurnost djeteta prije informiranja navodnog počinitelja o optužbi djeteta. S namjerom da zaštite privatnost žrtve i spriječe daljnju viktimizaciju, države članice će morati osigurati da podaci koji se odnose na žrtvino prijašnje seksualno ponašanje budu dopušteni u kaznenom postupku kad su ti podaci relevantni i nužni.
U skladu s idejom izgradnje sigurnije budućnosti, cilj preventivnih mjera koje se uvode ovom Direktivom je povećanje razine osviještenosti građana o temeljnim uzrocima nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te usvajanje znanja u obrazovnom sustavu o ulozi koncepta pristanka u međusobnim odnosima.
Međutim, iako Direktiva ima holistički pristup uklanjanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te sadrži mjere za prevenciju, zaštitu, podršku žrtvama, pristup pravosuđu i progon počinitelja, neki oblici nasilja nad ženama nisu našli svoje mjesto u tekstu. U nastavku navodimo neke od propuštenih mogućnosti.
Prije svega, femicid kao ubojstvo žene uzrokovano prije svega činjenicom da je ženskog roda, uslijed nedostatnosti temelja unutar EU zakonodavstva, ukazuje da postoji velika mogućnost da se zadrži praksa nekažnjavanja i propušta se hitno uvođenje rodno-specifične zaštite i adekvatnog postupanja pravosuđa.
Isto tako, na naše žaljenje, ispuštena je prilika da se uvrsti kriminalizacija silovanja uz europsku definiciju pristanka na seksualni čin. Seksualno nasilje nad ženama, rašireno diljem EU, ostaje i dalje u okvirima nekažnjavanja ili blagih kazni u mnogim državama članicama, a odsustvo definicije pristanka prepreka je jačanju zaštite i pristupu pravosuđu za sve žene, žrtve silovanja. Direktivom se ipak traži od država članica da aktivnostima podizanja svijesti javnosti i obveznim uvođenjem edukacije o konceptu pristanka u škole, kao i preispitivanjem štetnih rodnih normi i uloga, učini više na sprečavanju silovanja. Unatoč određenim propustima, ovo je prvi puta da EU zakonodavstvo otvoreno nameće obvezu državama članicama da osiguraju dostupnost liječničke pomoći ženama žrtvama seksualnog nasilja. Države članice će također morati osigurati edukaciju za profesionalno i medicinsko osoblje koje dolazi u kontakt sa žrtvama i preživjelima seksualnog nasilja.
Izostalo je, nažalost, i prepoznavanje povezanosti između obiteljskog nasilja i nasilja nad djecom u kontekstu obiteljskog nasilja. Ovaj je propust osobito značajan zbog utjecaja na postupke određivanja skrbništva nad djecom gdje je razumijevanje kontinuiteta nasilja, od nasilja nad ženama do nasilja nad djecom, ključno za očuvanje prava djece i prava njihovih majki.
EU zakonodavci su također propustili detaljnije se pozabaviti migracijskim trendovima u Europi pa jedine konkretne mjere koje se predlažu odnose se na nužnost da se osigura pristup skloništima za sve žene žrtve nasilja neovisno o njihovom statusu prebivališta. U tekstu Direktive nema ništa što bi se odnosilo na zaštitu osobnih podataka migrantica i postupka prijenosa osobnih podataka iz skloništa u druge institucije poput imigracijskih ureda ili pravosudnih tijela.
Naposljetku, pozdravljajući donošenje Direktive 2022/0066, ističemo da države članice EU imaju tri godine za transpoziciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo.
Hrvatski prijevod Direktive 2022/0066 dostupan je OVDJE.
Izvor: Udruga B.a.B.e.
