Piše: Ivana Perković Rosan
Razmatranje pravnih, institucionalnih i praktičnih aspekata rodno utemeljenog online nasilja u Hrvatskoj bila je glavna tema završne konferencije projekta SURF and SOUND 2.0 koja je održana u zagrebačkom Sheratonu 25. veljače. Riječ je o projektu koji provodi udruga B.a.B.e. u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Pravosudne akademije. Nakon uvodnih govora i izlaganja predsjednice Petre Kontić iz Udruge B.a.B.e, članice Vijeća za elektroničke medije Anite Malenice te savjetnice pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Anje Belić o online nasilju nad ženama govorili su i stručnjaci iz područja prava.
Predstojnica Katedre za kazneno pravo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Sunčana Roksandić Vidlička govorila je o zakonskoj regulativi zlouporabe spolno eksplicitnog sadržaja kao i o najnovijim izmjenama zakona.
„Danas imamo u Kaznenom zakonu, to je najnovija izmjena, rodno uvjetovano nasilje. Za svako kazneno djelo koje je počinjeno kao rodno uvjetovano to može biti uzeto kao otegotna okolnost. To je izvrsno rješenje. Mislim da s našim Kaznenim zakonom u dijelu možemo biti ponosni jer u puno toga idemo naprijed, ali moramo biti i oprezni jer neke promjene mogu izazvati određene probleme u praksi”, istaknula je dodavši kako je edukacija sudaca i odvjetnika krucijalna kada je riječ o online nasilju.
„Pitanje je kako se sve to provodi u praksi. Pitanje je što je snimka eksplicitnog sadržaja, možda za nekog neka snimka to je, a za neke nije. Za neke snimke je sasvim jasno da je riječ o tome. Edukacije i rasprave kao ova su izuzetno važne za praksu”, istaknula je između ostalog Roksandić Vidlička.
Sunčana Roksandić Vidlička / Foto: Žene i mediji
Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik općinskog državnog odvjetnika ODO u Zagrebu, otkrio je kako su zakonske odredbe koje se odnose na rodno utemeljeno online nasilje zaživjele u praksi. Točnije, naveo je kako su državna odvjetništva u razdoblju od 2022. do 2024. podignula 49 optužnica zbog kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, od toga 42 optužnice protiv muškaraca i sedam protiv žena. Indikativno je da se čak 45 slučajeva odnosi na situaciju nakon prekida intimne veze. Od tih 49 optužnica prvostupanjska presuda je donesena u 36 predmeta.
Ipak, zabrinjavajući su podaci da su u čak 80 posto slučajeva počinitelji dobili uvjetnu kaznu, a samo u šest predmeta počinitelji su dobili bezuvjetnu kaznu zatvora.
„Ono što je specifično za ovo djelo jest da jako pogađa žrtvu, kada gledate primjere iz prakse vidite da to utječe na čitav život žrtve. Često ovo kazneno djelo ide s prijetnjom, iznudom i nametljivim ponašanjem. Nakon prekida intimne veze, počinitelj, uglavnom je to muški, pokušava da oni ostaju zajedno, pa počne uhoditi, prijetiti i na kraju kao zadnje sredstvo pritiska i prisile počne objavljivati njihove intimne snimke”, rekao je Rajačić.
Na ovo izlaganje nadovezao se Renato Grgurić, voditelj kibernetičke sigurnosti iz Ravnateljstva policije, koji je govorio o pristupu digitalnim dokazima.
„Prvi cilj žrtve je da se takav sadržaj što prije ukloni. Nakon toga stupanj viktimizacije je puno manji”, istaknuo je. No, kako je objasnio, ni to nije uvijek lako postići. „Nekada je jako teško doći do digitalnih dokaza, mi imamo dva alata koji su najbolji na svijetu, ali ni oni nisu svemogući”, rekao je.
„Sunce na prozoru je Akt o digitalnim uslugama, on nam omogućuje da ćemo po prvi puta, uz različite druge stvari, imati i određenu ovlast kojom ćemo moći naložiti uklanjanje nezakonitih sadržaja. Do sada nisu postojali jasni nacionalni propisi, a ni na razini Europske unije koji bi omogućili efikasna istraživanja i efikasna uklanjanja takvih sadržaja”, pojasnio je Grgurić.
O primjerima iz prakse Europskog suda za ljudska prava u slučajevima internetskog nasilja prema ženama govorila je Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici. Podsjetila je na slučajeve Volodina protiv Rusije iz 2021., Buturuga protiv Rumunjske iz 2020. i Khadija Ismayilova protiv Azerbajdžana iz 2019.
„Cyber nasilje javlja se u različitim oblicima, brzo se mijenja kao i tehnologija. Vrlo je teško ukloniti sadržaj zauvijek, pogotovo ako ga je netko skinuo na svoj uređaj ili napravio screenshot. Važno je istaknuti kako je cyber nasilje usko povezano s nasiljem u stvarnom životu”, rekla je dodavši kako države imaju obvezu učinkovito primjenjivati sustav kažnjavanja i offline i online obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama te osigurati dostatne zaštitne mjere za žrtve. A na primjeru presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Khadije Ismayilove protiv Azerbajdžana pokazala je kako su novinarke posebno izložene napadima.
„Novinarke i druge medijske ličnosti suočene su s određenim opasnostima vezanim za spol, uključujući seksističko, mizogino i ponižavajuće zlostavljanje, prijetnje, zastrašivanje i uznemiravanje te seksualnu agresiju i nasilje. Ta se kršenja sve češće događaju na internetu”, istaknula je Bilušić naglasivši kako su potrebni hitni, odlučni i sustavni odgovori.
