Piše: Antonija Dujmović
Ines Haberle i Andrea Hloušek-Kasun sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković te Antonija Mravak s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu i Ivana Sopek Merkaš iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice ovogodišnje su dobitnice stipendije „Za žene u znanosti“.
Ovaj nacionalni program stipendiranja iz područja prirodnih znanosti i interdisciplinarnosti u Hrvatskoj već 17. godinu zaredom provode L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na svečanosti 23. svibnja u Preporodnoj dvorani Palače Narodnog doma HAZU-a četiri mlade znanstvenice nagrađene su pojedinačnim stipendijama u vrijednosti od pet tisuća eura.
“U ovoj se zgradi gradio identitet nacije, a ove mlade djevojke grade jedan novi identitet Hrvatske”, rekao je uvodno akademik Zvonko Kusić , podsjetivši na bogatu povijest palače koja je bila sjedište brojnih institucija, pa i prvi dom HAZU-a.
Stoljeća prolaze, a danas su, u istoj dvorani u kojoj je Josip Jelačić proglašen banom, hrvatskim znanstvenicama dodijeljene prestižne stipendije. Na natječaj je pristiglo 67 prijava.
“U Hrvatskoj su dvije trećine upisanih studenata žene, preko pedeset posto doktorata dobivaju žene. No, još uvijek su voditelji različitih projekata i znanstvenih institucija pretežito muškarci, međutim to se postupno mijenja. I ova nagrada je učinila snažan pomak da se stereotipi i predrasude o ženskim sklonostima, o tome što one trebaju studirati, a što ne, postupno mijenjaju”, kazao je akademik Kusić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pohvalila je program “Za žene u znanosti”, kazavši da je riječ o posebnoj mjeri za ubrzanje postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.
“Danas su žene u znanosti sve zastupljenije, ali još smo daleko od omjera koji bi odgovarao načelu ravnopravnosti spolova. To se posebice tiče najviših znanstvenih zvanja i pozicija u sustavu, na putu kojih su žene vrlo često suočene s određenim preprekama, bilo da se radi o napredovanju, usklađivanju obiteljskog i poslovnog života ili rodnim stereotipima s kojima se žene susreću u poslovnoj karijeri, poglavito u onim područjima znanosti koja su tradicionalno smatrana muškim”, rekla je pravobraniteljica.
Dr.sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju MZO-a; Irena Šarić Dombaj, članica Uprave i direktorica korporativnih komunikacija L’Oréal Adria-Balkan; Jadranka Žarković, izaslanica Predsjednika RH; akademik Zvonko Kusić; M.Sc. Ines Haberle; mag. phys. Antonija Mravak; dr. sc. Andrea Hloušek-Kasun; dr. med. Ivana Sopek Merkaš; dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Foto: promo
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek iznijela je podatak da se Hrvatska nalazi na prvom mjestu u EU po udjelu samozaposlenih žena u znanosti i inženjerstvu i informacijsko komunikacijskim tehnologijama, što je pokazatelj pozitivnih trendova.
“Ovaj je program ujedno i poruka svim djevojkama i djevojčicama da će se njihov rad u našem društvu cijeniti i vrednovati. Zadovoljstvo nam je pratiti brojne uspješne karijere koje su se, nakon ove stipendije, nastavile realizirati u Hrvatskoj i na međunarodnim institutima”, rekla je ministrica.
Od 1998. je na svjetskoj razini ovu potporu dobilo preko 3 900 znanstvenica. U Hrvatskoj se nagrada dodjeljuje od 2006. i do sada je stipendije dobilo ukupno 66 mladih znanstvenica. Dosadašnje stipendistice u međuvremenu su izgradile impozantne znanstvene karijere pa je akademik Kusić najavio simpozij na jesen na kojem će dobiti priliku predstaviti svoja najnovija postignuća.
Da su žene u znanosti nedovoljno zastupljene dokazuje i činjenica da je od 1901. do 2022., Nobelova nagrada ženama dodijeljena samo 61 put (pri čemu je pet Nobelovih nagrada dodijeljeno laureatkinjama „For Women in Science“ programa), a muškarcima čak 893 puta. To znači da je udio žena među dobitnicama Nobelove nagrade svega 6.9 %.
Prema Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. lipnja 2021. o promicanju rodne ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), Europska unija se i dalje suočava s kroničnim nedostatkom žena na radnim mjestima, ali i unutar obrazovnih programa u području STEM-a. To dokazuje podatak da unatoč tome što žene čine nešto više od polovice europskoga stanovništva (51%) i čine 57,7% ukupnog broja osoba sa završenim visokim obrazovanjem, u EU-u čine tek petinu ukupnog broja znanstvenika i inženjera. Ozbiljnu prepreku ravnopravnosti žena i muškaraca u znanosti predstavlja i činjenica da je među osobama s diplomom iz područja STEM-a samo 36 % žena.
