Krajem 2021. godine, Go2human Hub koji okuplja hrvatske virtualne asistente i spaja ih s klijentima proveo je drugo po redu veliko godišnje istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 395 ispitanika koji su putem online upitnika odgovorili na 45 pitanja o virtualnoj asistenciji.
Istraživanje je provedeno nastavno na vol. 1 istog istraživanja provedenog 2020. godine. Svrha istraživanja bilo je utvrđivanje činjeničnog stanja i spremnosti hrvatskog tržišta na korištenje i pružanje usluga virtualnih asistenata, te utvrđivanje promjena u percepciji virtualne asistencije u Hrvatskoj tijekom protekle godine dana.
Zanimanje virtualnog asistenta: definicija
Virtualni asistent (eng. Virtual assistant, skraćeno VA) najčešće je samozaposlena osoba ili freelancer koja kao vanjski suradnik pruža širok spektar poslovnih usluga, u pravilu administrativne i operativne naravi, na daljinu putem interneta fizičkim i pravnim osobama.
Virtualni asistent koristi vlastitu opremu i većinom radi iz kućnog ureda, čime korisnike svoje usluge rasterećuje troškova najma, opreme i uredskog materijala. Virtualni asistenti koji su samozaposleni sami snose troškove državnih davanja, doprinosa i poreza.
Virtualna asistencija je zajednički naziv za sve usluge koje pružaju virtualni asistenti. Podrazumijeva pomoć u ispunjenju zadataka koje klijenti ne mogu, ne stignu ili ne žele izvršavati samostalno. Usluga virtualne asistencije pruža se putem računala i interneta, a jedan virtualni asistent može pružati podršku većem broju različitih klijenata. Stoga je virtualnog asistenta, ovisno o potrebama, moguće angažirati i na samo par sati tjedno ili mjesečno.
Svijetom virtualne asistencije vladaju visokoobrazovane žene s iskustvom
Svijetom virtualne asistencije vladaju žene (91%), virtualni asistenti su visokoobrazovani (82%), stariji od 30 godina (84%) i imaju prethodno radno iskustvo od barem 3 godine (82%).
Rezultati istraživanja pokazali su da je prosječan hrvatski virtualni asistent zapravo virtualna asistentica koja:
• ima oko 40 godina i ženskog je spola,
• visokoobrazovana je i ima više od 10 godina prethodnog radnog iskustva,
• ima napredna informatička znanja i tehnološki je pismena,
• dnevno provodi više od 8 sati na internetu i voli promjene,
• virtualnom asistencijom se bavi oko godinu dana,
• samozaposlena je i posluje putem paušalnog obrta,
• radi za klijente (tvrtke) koje pronalazi putem preporuka i poznanstava,
• nudi administrativne usluge i te joj donose najviše prihoda,
• posao virtualnog asistenta ju ispunjava i jako je zadovoljna.
Broj virtualnih asistenata u Hrvatskoj se gotovo udvostručio u samo godinu dana
U 2020. godini u Hrvatskoj je bilo aktivno oko stotinu virtualnih asistenata. Samo godinu dana kasnije taj se broj gotovo udvostručio te je krajem 2021. godine u Hrvatskoj bilo aktivno oko 200 virtualnih asistenata. Gotovo pola ispitanih virtualnih asistenata (45%) bavi se virtualnom asistencijom manje od godinu dana (0 – 11 mjeseci).
Velik broj novih virtualnih asistenata utjecao je i na smanjenje udjela onih virtualnih asistenata kojima je virtualna asistencija primarni izvor prihoda. 2020. godine 58% ispitanih virtualnih asistenata odgovorilo je da se virtualnom asistencijom bavi primarno i da im je to glavni izvor prihoda. Ove se godine to promijenilo: udio ispitanih virtualnih asistenata kojima je virtualna asistencija primaran izvor prihoda pao je na 29%.
Budući da se većina virtualnih asistenata oslanja na preporuke kao glavni izvor novih klijenata, novi virtualni asistenti još nisu stigli prikupiti preporuke i treba im vremena dok popune svoje kapacitete do te mjere da im virtualna asistencija postane primarni izvor prihoda.
Osim putem preporuka (53,57%), virtualni asistenti u Hrvatskoj svoje klijente najčešće pronalaze i putem specijaliziranih platformi poput Upworka i drugih (21,43%), društvenih mreža (10,71%), agencija, posrednika i hubova (7,14%) te drugih kanala (7,15%).
Domaći klijenti zastupljeniji od stranih
Najveći udio virtualnih asistenata u Hrvatskoj radi isključivo za domaće klijente (46,43%), dok manji dio (17,86%) radi isključivo za strane klijente. Ostali surađuju i s domaćim i sa stranim klijentima.
U strukturi klijenata prevladavaju pravne osobe. 58,93% virtualnih asistenata surađuje isključivo s pravnim osobama (poduzeća, obrti, organizacije), dok ih 35,71% surađuje i s pravnim i s privatnim (fizičkim) osoba. Samo 5,36% virtualnih asistenata surađuje isključivo s privatnim osobama.
Administracija kao nosivi stup virtualne asistencije
Iako je spektar usluga koje virtualni asistenti pružaju vrlo širok, istraživanje pokazuje da virtualni asistenti najčešće pružaju usluge vezane uz administrativne poslove. Administrativne usluge dio su ponude 69,64% ispitanih virtualnih asistenta, a 33,93% ispitanika odgovorilo je da im upravo administrativne usluge donose naviše prihoda.
Top 5 usluga koje virtualni asistenti nude:
1. Administracija 69,64%
2. Organizacija sastanaka/putovanja/događanja 37,50%
3. Usluge digitalnog marketinga 23,21%
4. Pisanje članaka/blogova/postova 21,43%
5. Savjetovanje 19,64%
Top 5 usluga koje virtualnim asistentima donose najviše prihoda:
1. Administracija 33,93%
2. Izrada i vođenje projekata 14,29%
3. Usluge digitalnog marketinga 14,29%
4. Prevođenje 7,14%
5. Računovodstveno-knjigovodstvene usluge 7,14%
Top 5 područja poslovanja za koje bi (potencijalni) klijenti angažirali virtualnog asistenta:
1. Administracija i operativni poslovi 32,41%
2. Marketing 21,72%
3. Računovodstvo i financije 15,17%
4. Služba za korisnike 10,00%
5. IT 9,31%
Prosječna cijena sata virtualne asistencije
2020. godine procijenjena prosječna cijena sata virtualne asistencije iznosila je 115 kuna. Istraživanje pokazuje da je 2021. godine procijenjena prosječna cijena virtualne asistencije neznatno porasla i iznosi 119 kuna po satu. Više od 60% virtualnih asistenata svoje usluge naplaćuje manje od 100 kuna po satu, a najveći udio (30%) naplaćuje svoju uslugu 76 – 100 kuna po satu.
Cjelovito istraživanje dostupno je OVDJE.
Izvor: Priopćenje za medije / Go2human Hub
