Piše: Nika Šintić
Ako se diljem države ovoga petka simboličnim gestama iskazivala podrška ženama – kroz poruke u tramvajima, poklanjanje cvijeća pa i kraćenje radnoga dana do podneva – u 18 sati čitava je intencija podignuta na višu, aktivističku i univerzalnu razinu Noćnim maršem. Kao i svake od proteklih osam godina, događajem se nastojala skrenuti pažnja na naše sestre što diljem svijeta, društvenih stratuma te perjanice rodnog, klasnog i etničkog identiteta i dalje na mučne načine snose teret patrijarhalne obijesti. Ono što iz ove složenosti ženske borbe svakako možemo zaključiti jest da se ona odvija na mnogo frontova, velikih, malih i svakodnevnih. Kao i radnice što su svojim odlučnim izlaskom na ulice prije gotovo 170 godina ovom danu dale ime, Osmi mart obilježava se zato da bi naposljetku dokinuo vlastitu nužnost, doprinijevši krojenju svijeta u kojemu je rodna ravnopravnost stvarni modus operandi, a ne zahtjev što neprestano izmiče iz ruku.
U kultiviranju kulture jednakosti i prihvaćanja veliku ulogu igraju mediji, napose zbog njihovog rastućeg značaja u oblikovanju naših stavova i svjetonazora. I premda sama ideja zastupljenosti nipošto nije najmoćnija alatka u feminističkom instrumentariju, ona je ipak neophodan i hvale vrijedan početak. Stoga s velikim veseljem pozdravljamo svaku medijsku praksu koja se bori protiv štetnih i reduktivnih rodnih stereotipa te afirmira žene u bilo kojem području njihova djelovanja. Kada se to čini kroz isticanje ‘običnih’ ljudi što svojim zalaganjem možda ne ostavljaju blistav i uočljiv trag ali čine neizmjerne seizmičke pomake u vlastitoj okolini, onda se to bez sumnje može smatrati dvostruko važnim pomakom. Jedan takav primjer svakako je radio serijal bravo! žene koji provodi hrvatska radiopostaja bravo!, do studenoga 2022. godine poznata kao Narodni radio. Ovim je podcastom Dan žena pretvoren u cjelotjednu manifestaciju koja slavi majke, partnerice, prijateljice i kćeri, ali ukazuje i na statistike i teme s društveno-političkim značajem. U nastavku donosimo razgovor o serijalu s Tatjanom Jurić, nekoć televizijskom a danas radijskom voditeljicom na radiju bravo!.
Prije svega, biste li ukratko mogli predstaviti ovaj radio serijal i kazati kako se on uklapa u širi sklop načela radija bravo! ?
bravo! žene je segment našeg dnevnog programa usko vezan za tjedan u kojem obilježavamo upravo Međunarodni dan žena, a u kojem smo, kao i mnogo puta do sada na bravu, željeli pokazati da i komercijalni program, onaj koji potpada u sferu tzv. infotainmenta može i treba biti društveno orijentiran i društveno koristan. Iako je komercijalizacija medija donijela, recimo to tako, lakši pristup obradi informacija, na bravu smo mišljenja da, kao vodeći javni radijski medij, imamo odgovornost u svemu s čime se bavimo, i sa svakom temom koju obrađujemo, donijeti i ponuditi “vrijednost više”. Osobno sam mišljenja da svaki medijski sadržaj, bez obzira kakvu programsku bazu imao, pa makar i onaj zabavnog i komercijalnog tipa, u svojoj osnovi ima obavezu pružiti i edukaciju, poticati na promjene, demokratičnost i jačanje javnog govora – onog dvosmjernog koji uključuje i veliku uključenost naših slušatelja.
S time na umu sam se svojedobno i odlučila s televizije orijentirati na rad na radiju i zadovoljna sam što sam, na bravu, pronašla potporu za realizaciju svoga viđenja uloge medija u razvoju društva. Mediji jednostavno imaju i moraju imati odgovornost otvaranja tema koje potiču razvoj društva i javni diskurs.
Projekt “bravo! žene” svakako predstavlja primjer pozitivne medijske prakse, i to ne samo zbog borbe protiv rodnih stereotipa nego i zbog svojevrsnog ‘demokratiziranja’ radio-prostora, odnosno isticanja ‘običnih’, nepoznatih junakinja. Kako i kada je uopće došlo do ideje za projekt?
Naš se tim sastoji od sjajnih kreativaca predvođenih glavnom programskom urednicom Mašom Golubić, tu je i content kreatorica Aleksandra Milinković Dadić koja je upravo i razradila teme za navedeni projekt, uz potporu moje producentice Cvite Tudorović i mene osobno. Naravno, valja spomenuti i brojnu tehničku potporu naših audio producenta i tehničara, te ekipe zadužene za digitalni segment na čelu s Dorom Plantarić. Medijski je posao uvijek timski rad, a princip rada u našoj redakciji jest takav da su ideje podjednako dobrodošle od bilo koga, nevezano je li angažiran na navedenom projektu ili je jednostavno dio redakcije. Dodatna vrijednost našeg linearnog radijskog programa jesu i digitalni kanali koji nam služe kao produžena ruka sadržaja s kojim želimo doprijeti do što većeg broja konzumenata, a oni uključuju brojne video i audio podcaste, te oslanjanje na društvene mreže prilikom realizacije programa uživo. Na taj način obuhvaćamo široku publiku, raznih profila i dobi, a kada je riječ o društveno korisnom sadržaju, kao što smatramo da projekt bravo! žene jest, sveobuhvatna platforma za plasiranje našeg rada, iznimno nam je važna i zadovoljni smo da i ovdje ostvarujemo sjajne rezultate i kontinuirani rast, kao i pozitivne povratne informacije naše publike.
Kakve sve teme nastojite otvoriti serijalom bravo! žene? S čime Vam se ljudi najviše javljaju?
Kroz cijeli smo tjedan, ususret Danu žena, na dnevnoj bazi obrađivali jednu temu koju zatim razrađujemo sa stručnim sugovornicima, a potom je ostavljamo slušateljima na razmjenu mišljenja kroz njihova osobna iskustva i razmišljanja. Tako smo tjedan započeli s temom o pravu žene na izbor po pitanju majčinstva, obradili smo i temu medijske zastupljenosti ženskog sporta u domaćem medijskom prostoru, upoznali smo fenomen tzv. staklenog stropa, ograničenja s kojima se žene susreću u poslovnom svijetu; bilo je riječi i o porodiljnim naknadama i demografskim izazovima, te natalitetu, progovarali smo o najuspješnijim ženama svijeta, ali i potaknuli slušatelje da navedu imena žena Hrvatske, bilo javnosti poznatih ili manje poznatih, koje njima predstavljaju inspiraciju. Veliku pozornost izazvala je i tema osobina koje se različito vrednuju ovisno o spolu, a u smjeru pitanja: zašto je liderstvo u muškaraca percipirano kao nešto poželjno i pozitivno, a u žena kao ograničavajući faktor i nešto što provocira okolinu. Reakcije su bile sjajne, iako su pobudile i brojna negodovanja, no osobno smatram – bez negodovanja, nema ni pozitivnih promjena. Netko i to mora potaknuti!
Kakve su reakcije slušateljica i slušatelja na emisije?
Zanimljivo je pratiti reakcije slušatelja, a kroz svakodnevnu komunikaciju s njima i sami osvještavamo dvije struje koje su sveprisutne u dinamici našeg društva – s jedne strane, oni prograđanski orijentirani i željni napretka, te oni nasuprot, opišimo ih, konzervativnije orijentirani koji se na određeni način opiru otvorenosti koju želimo promovirati. No, zanimljivo je isto tako, iz prakse, primijetiti da i jedni i drugi, kada bivaju uključeni u komunikaciju uz uvažavanje njihovog mišljenja, reagiraju pozitivno. Za ravnomjerno društvo potrebni su nam i jedni i drugi, a na nama, kao onima koji navigiramo javnim mnijenjem, nužno je svima pokazati uvažavanje i uključivost u teme koje obrađujemo.
Jeste li Vi zadovoljni projektom i imate li ikakve namjere nastaviti s njime i nakon ožujka?
Naglasak u realizaciji sadržaja kojega razvijamo jest uvijek na autentičnom storytellingu koji uključuje osobnu angažiranost i otvorenost mene same kao voditeljice emisije, a zatim, pokazalo nam je upravo iskustvo rada, takav pristup potiče i naše slušatelje, ali i gledatelje na uključivanje sa svojim osobnim pričama. Svaki će djelatnik modernih medija danas potvrditi, budućnost društveno vrijednog medijskog sadržaja leži isključio u osobnim, iskrenim svjedočanstvima i emociji koje zatim to isto izazivaju i kod slušatelja i gledatelja. To planiramo činiti i dalje. Još jače i glasnije, uz uvažavanje mišljenja svakog slušatelja.
