Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je danas na 277. sjednici Vlade Republike Hrvatske novi paket zakonskih izmjena kojima je cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena – žrtava nasilja.
“Prijedlozi koji su pred vama snažan su iskorak u usmjeravanju sustava prema žrtvama nasilja i strožem sankcioniranju svih oblika rodno utemeljenog nasilja. Ovim izmjenama uz specijalizaciju sudaca i obvezne edukacije o rodnom utemeljenom nasilju te širenju sustava podrške žrtvama i svjedocima korjenito mijenjamo sustav zaštite žena od nasilja” izjavio je na početku ministar Malenica.
Uvodi se novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe
Izmjenama Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe – tzv. femicid.
Pri utvrđivanju tog kaznenog djela sud će uzimati u obzir da se radi o rodno utemeljenom nasilju odnosno da je ubojstvo ženske osobe počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj ranije zlostavljao ili prema osobi koja se nalazi u podređenom odnosu i sl.
Za to kazneno djelo propisuje se kazna zatvora od minimalno 10 godina do dugotrajnog zatvora.
Važna novina je da se uvodi rodno utemeljeno nasilje kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. To znači da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen.
Povećavaju se kazne za silovanje na 3 do 8 godina (temeljni oblik), odnosno na 5 do 12 godina (kvalificirani oblik) te za teško kazneno djelo protiv spolne slobode na 5 do 12 godina. Uz to, povećavaju se kazne za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina (stavak 5.) i kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina (stavak 1.).
Također, ukidaju se zastare za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166.
“S ciljem snažnije borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, preciznije definiramo kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja koje će se od sada progoniti isključivo kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj” izjavio je ministar.
Uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza
“Zakonom o kaznenom postupku uvodimo novine kojima se osnažuju prava žrtava nasilja i sustav usmjeravaju prema žrtvama, ne prema nasilnicima” izjavio je ministar.
U slučaju kršenja mjera opreza sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. Slijedom te odredbe proširuju se razlozi za uhićenje.
Važna novina je da se uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza.
Time po prvi puta žrtva dobiva učinkoviti kontrolni mehanizam takve sudske odluke. Kod donošenja odluke o ukidanju istražnog zatvora sud će odmah morati obavijestiti žrtvu.
U pojedinačnoj procjeni žrtve, tijela kaznenog postupka morat će uzimati u obzir rizične faktore za ponavljanje nasilja.
Na taj način dodatno će se osigurati da se nasilnici ne puštaju na slobodu bez učinkovite procjene i minimizirat će se rizik za žrtve i društvo u cjelini.
Kao dodatni mehanizam zaštite žrtava propisujemo minimalnu udaljenost između žrtve i počinitelja od 100 metara.
Istražni zatvor kao jedina kazna za kršenje zaštitnih mjera
Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji povećavaju se kazne za nasilje u obitelji, uvodi se istražni zatvor za kršenje zaštitnih mjera te uvodi se minimalna udaljenost u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve od 100 metara.
Širi se i sastav Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji s 11 na 15 članova.
U rad povjerenstva sudjelovat će predstavnici akademske zajednice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te predstavnici civilnog društva.