Prenosimo tekst Antonije Hohnjec objavljen na Agroportalu kao dio njezina projekta “Položaj i uloga žena u obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima”. Tekst je realiziran u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
U vremenu gdje se gotovo svakodnevno suočavamo s poslovnim izazovima, konkurencijom, raznim društveno-političkim krizama ili primjerice posljednje dvije godine pandemijom korona virusa koja je pogodila apsolutno sve sektore gospodarstva, važno je istaknuti da su ovim teškim izazovima kao društvena skupina najpogođenije upravo žene.
One su te koje su ipak više uključene oko brige o djeci, obitelji, kućanskim poslovima te u konačnici, rade svoj posao, zaposlene su ili imaju svoju tvrtku, obrt, OPG… Današnje poslovanje, pogotovo ako govorimo o djelatnostima u turizmu, nezamislivo je bez znanja i konstantnog ulaganja u učenje novih digitalnih vještina. Vezano uz sve navedeno možemo se s pravom pitati koliko ruralnim ženama ostaje vremena za dodatne edukacije i koliko su im one dostupne.
Digitalne vještine kao ključan alat za dobro poslovanje
Ubrzani životni tempo nameće ritam s kojim ponekad teško da možemo držati korak. Društvene mreže također diktiraju brzu dinamiku reagiranja po objavama, komentarima i sl. Koliko vremena konkretno ruralnoj ženi koja vodi poljoprivredno gospodarstvo za to ostaje vremena, lako je pretpostaviti. Premalo.
Digitalne vještine itekako utječu na cjelokupno poslovanje i razvoj. O njima ovise promocija proizvoda i usluga široj zajednici, potencijalnim kupcima, posjetiteljima… Stručnjaci smatraju da se uspješnost neke tvrtke može vrlo lako prepoznati i po aktivnostima na društvenim mrežama, jer to je mjesto gdje ćete pokazati najbolje od svojih usluga i proizvoda kako bi zainteresirali kupce. Također, taj digitalni, odnosno virtualni svijet obuhvaća široke mase kojima se trebate predstaviti želite li raditi na svom poslovanju, boljoj i većoj prodaji proizvoda i usluga. Ulaganje u digitalne alate u smislu marketinške promocije danas je postavljeno kao svojevrsni imperativ dobrog i uspješnog poslovanja.
„Digitalna transformacija poslovanje je proces koji je jednako izazovan za i žene i za muškarce poduzetnike.To je jedno zanimljivo iskustvo koje osim implementacije novih poslovnih procesa i uvođenja novih tehnologija podrazumijeva strukturnu promjenu organizacijske kulture i dosadašnjeg načina razmišljanja“, pojašnjava dr. sc. Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalni razvoj Hrvatske gospodarske komore.
„Uz pomoć novih tehnologija stvaramo i novi identitet poslovanja koji je zasnovan na novim znanjima i informacijama, koji nam omogućavaju odmak od postavki tradicionalnog poduzetništva. Ujedno nam otvaraju i nove tržišne prilike s naglaskom na prilagodljivost, modernizaciju i učenje. Problem je što žene poduzetnice nove tehnologije često doživljavaju kao barijeru i na neki način imaju otklon od prihvaćanja istih. Iz osobnog iskustva i iskustva mojih kolegica koje su sa mnom radile na razvoju platforme Digitalna komora mogu reći kako je ovo samo jedna paradigma koja se može nadići jačanjem digitalne pismenosti. Upravo podrška ženama kroz različite oblike edukacije u segmentu korištenja digitalnih tehnologija je nužna kako bi zadržali tržišnu poziciju i bili u korak s vremenom. Mislim da žene poduzetnice koje imaju pozitivna iskustva segmentu digitalne transformacije mogu biti dobra podrška“, smatra dr. sc. Sanja Šimić.
Jovana Čutul, predsjednica udruge “Žene za otok“ s Krka smatra da, iako često žene nisu vlasnice OPG-a ili npr. restorana, već su to njihovi partneri, očevi i sl, one preuzimaju ulogu vođenja knjigovodstva, uređivanja društvenih mreža, izravnog kontakta s klijentima te većinu poslova nužnih za rad. “Žene već odrađuju veći dio poslova te im je svakako potrebna dodatna edukacija. Dakle, iako su edukcije i razvoj digitalnih vještina iznimno važne za unaprjeđivanje njihova rada, osobno smatram da je važnije poraditi na njihovoj vidljivosti u participaciji u javnom životu kao važnom segmentu njihova osnaživanja”, ističe Jovana Čutul.
Digitalne vještine omogućuju direktnu komunikaciju s tržištem. Može se reći da su danas ključan alat u razvijanju poslovanja i uspostavljanja odnosa sa zajednicom. Važno je reći kako digitalne vještine utječu na osjećaj samopouzdanja, poslovnog zadovoljstva, ali i omogućuju neke koristi koje sudionici od njih imaju. Pomažu da se shvate ključni momenti, npr. prodaje određenog artikla ili primjeni neka druga metoda za učinkovitiju prodaju. U tom kontekstu, ruralnim ženama itekako su potrebne snažne digitalne vještine kako bi u nove medije uspješno implementirale ono što rade, nude ili proizvode.
Važnost ekonomske kompetitivnosti kroz digitalne vještine
Vratimo li se na temu pandemije korona virusa, upravo je ta ogromna kriza pokazala koliko su digitalne komunikacije u cijelom svijetu bile presudne za održavanje veza između obitelji i prijatelja, ali i za funkcioniranje društva, kompanija, obrazovnog sustava… Određeno vrijeme digitalna komunikacija bila je najvažniji i jedini oblik komunikacije.
Ekonomsku kompetitivnost nužno je razviti i kod ruraralnih žena, ojačati ju i na njoj konstantno raditi kroz edukacije, predavanja, ali i digitalne oblike koji su jednostavniji i dostupniji. U tom smislu razvoj digitalnih vještina u ruralnim područjima trebao bi itekako biti prioritet, jer tržište zahtijeva znanje digitalnih vještina.
Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu, među 27 država članica EU-a, Hrvatska je na 19. mjestu. Naime, Europska komisija od 2014. godine prati napredak svih država članica u digitalnom području te objavljuje godišnja izvješća o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Europska komisija je 2021. prilagodila DESI prema dvjema velikim inicijativama politike koje će utjecati na digitalnu transformaciju EU-a u narednim godinama i to: Mehanizam za oporavak i otpornost i Kompas za digitalno desetljeće. Izvješće navodi kako je udio građana u Hrvatskoj s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje nizak u usporedbi s prosjekom EU-a. Važno je istaknuti kako su obrazovanje, znanost i istraživanje uvršteni u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji bi trebao dodatno potaknuti digitalnu transformaciju visokog obrazovanja, digitalizaciju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te dakako daljnji razvoj digitalnih vještina.
“Novim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike osigurali smo veća sredstva za izravna plaćanja manjim proizvođačima, mladim i novim poljoprivrednicima. Želimo uspostaviti pravedniji sustav dodjele bespovratnih sredstava financiranjem što većeg broja malih ciljanih ulaganja u zelenu i digitalnu transformaciju te povećanje produktivnosti diljem ruralnih područja Europske unije. Ulaganja kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj su operacionalizirana kroz Program ruralnog razvoja. U sljedećih sedam godina imat ćemo kroz tu politiku na raspolaganju više od 30 milijardi kuna. Taj novac moći ćemo uložiti u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, ali i u brojne nove prioritete kao što su digitalizacija i zelena tranzicija u poljoprivredi. Kroz njih želimo smanjiti utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene, ali i transformirati proizvodni proces kako bi se inovacijama i novim znanjem unaprijedili načini proizvodnje te olakšao život na selu. Novac ćemo moći koristiti i za obrazovanje, ulaganje u poboljšanje kvalitete života na selu te razmjenu znanja i stvaranje novih prilika na novim tržištima”, ističe eurozastupnica Sunčana Glavak.
“Izvješće o profesionalnom statusu ruralnih žena u EU-u iz 2019. godine pokazalo je da je Hrvatska u europskom vrhu prema stopi samozaposlenih žena u ruralnim područjima. Na europskoj razini stopa samozaposlenih žena u ruralnim područjima iznosi oko 38 posto. U posljednje se vrijeme u europskim regijama pojavljuje novi fenomen koji pokazuje da se dobro obrazovane žene odlučuju preseliti na selo kako bi obavljale svoje profesionalne aktivnosti. U sinergiji s europskom razinom, uloga državnih i lokalnih vlasti je osigurati društvenu i fizičku infrastrukturu koja omogućuje sudjelovanje žena na selu u projektima i aktivnostima. Materijalni uvjeti života na selu prošli su kroz duboke promjene što je rezultiralo novim mogućnostima zapošljavanja za žene”, naglašava zastupnica Sunčana Glavak.
Nužna su daljnja ulaganja u razvoj digitalnih vještina ruralnih žena, ali i usmjerenost prema zelenim i održivim tehnologijama
Upravo u dijelu digitalne i zelene tranzicije u poljoprivredi nužno je još više raditi na edukaciji ruralnih žena, jer samo tako mogu transparentno konkurirati na tržištu i razvijati se unutar svih ekonomskih i društvenih mogućnosti kako bi bile ravnopravne sudionice u poslovnom smislu.
„Žene koje žive u ruralnim područjima zaslužuju našu punu pažnju i naš puni angažman. Njihovi problemi su stvarni i da bismo ih shvatili, moramo shvatiti raznoliku ulogu žena u ruralnom području. One brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi, koja je jedna od najvažnijih gospodarskih grana svake zemlje, sudjeluju u procesu proizvodnje hrane. Žene u ruralnim područjima neprocjenjivo su vrijedne za svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, važne su i za razvoj poduzetništva, održivi razvoj, turizam, kao i cjelokupni gospodarski razvoj. No one nisu homogena skupina, stoga se zalažem za specifičan pristup prema njihovim raznovrsnim ulogama“, ističe predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.
Dodala je kako žene na selu nemaju dobar pristup obrazovanju, slabe su informatičke pismenosti, a i dostupnost interneta još je na vrlo niskoj razini. „Također, zbog udaljenosti liječnika specijalista i nedostupne dijagnostike, u većini slučajeva žene tek u poodmakloj fazi bolesti dolaze kod liječnika, što je nažalost za njih ponekad prekasno. Na selu najčešće ne postoji niti adekvatna društvena, socijalna i komunalna infrastruktura koja je nužna za dostojanstven život“, zaključuje Petir. Sve to dakao treba imati na umu želimo li razvoj hrvatskog sela. Naravno, digitalne vještine nikako ne bi smjele biti izostavljene.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je za žene putem Programa ruralnog razvoja isplatilo potpora u visini većoj od 2,9 milijardi kuna, a do 2027. godine na raspolaganju za hrvatsku poljoprivredu je skoro 3,8 milijardi eura, pri čemu je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem podignula stopu nacionalnog doprinosa s 15 posto na 20 posto te tako povećala ukupnu omotnicu za hrvatsku poljoprivredu za 103,5 milijuna eura. “U okviru Strateškog plana povećali smo obvezan udio žena u upravljačkim odborima LAG-ova, na 40 %, dok ćemo dio aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike posebno usmjeriti na žene u ruralnim područjima”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede RH. To su dobre vijesti.
U ovom dijelu treba istaknuti usmjerenost i važnost razvoja te poticaja za zelene tehnologije u ruralnim područjima, zaštitu i obnovu bioraznolikosti, poticaja u ekosustave, sveukupno poticajima koji ublažavaju klimatske promjene i čuvaju okoliš. Održivost na selu trebala bi još više doći do izražaja. Ruralnim ženama bi kroz edukacije moralo biti omogućeno usavršavanje i u tom polju kako bi svoja gospodarstva mogle usmjeravati u pravcu ekološke samoodrživosti. Seoska domaćinstva trebala bi biti okolišno održiva, i naravno, s jasno postavljenim pravilima o neštetnosti u bilo kojem smislu. Europa se sve više okreće kružnim gospodarstvima pa je i to jedna od mogućnosti koja se u Hrvatskoj može još više implementirati.
Važnost razvoja digitalnih vještina ruralnih žena za promociju i prodaju proizvoda i usluga zasigurno će i u budućnosti biti prepoznata kao prioritet, a prioritet razvoja hrvatskog sela općenito trebalo bi biti i jačanje ekološke svijesti i ostvarivanje mogućnosti uspostave kružnih samoodrživih gospodarstava.
Ruralne žene trebaju ravnopravno sudjelovati na globalnoj tržišnoj utakmici, a znanje u području digitalnih vještina jedno je od ključnih faktora uspješnog poslovanja koje im treba biti omogućeno.
Izvor: agroportal.hr / Antonia Hohnjec
