Pripremila: Antonija Dujmović
S ciljem stvaranja prijedloga za unaprjeđenje javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca, u Zadru su se 20. i 21. lipnja okupile znanstvenice s fakulteta u Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu te s Instituta za društvena istraživanja. Multidisciplinarna rasprava “Obitelj kao radno mjesto: istraživanja i javne politike” održana je u suorganizaciji udruge B.a.b.e. i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života”.
Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru podsjetila je na istraživanje provedeno 2022. u sklopu projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – Prostori promjene“ koje je između ostalog pokazalo kako kućanske poslove, osobito one rutinske, i dalje najčešće obavljaju žene te da na njihov teret češće pada upravljanje resursima, vremenom, emocijama i odnosima u obitelji, kao i to da žene učestalije doživljavaju napetosti između obiteljske i radne uloge.
Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu iznijela je iskustva iz pet projekata koje je provodila u razdoblju od 2017. do 2024. koji ukazuju na diskrepanciju u količini vremena i vrsti angažmana koje žene i muškarci posvećuju obavljanju kućanskih i ostalih obiteljskih obaveza te na postojanje rodnih nejednakosti u obavljanju mentalnog rada između muškaraca i žena u privatnoj sferi.
Uz profesoricu Klasnić u panel raspravi sudjelovale su još i dr. sc. Mirjana Adamović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. sc. Blanka Čop s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Anita Dremel s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku te dr. sc. Marija Šarić i doc. dr. sc. Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Nakon izlaganja povela se rasprava o mogućnostima upotrebe digitalnih alata u povećanju kvalitete života zaposlenih majki, o javnim servisima, o fleksibilnim oblicima rada i postupcima konstrukcije različitih alata mjerenja obiteljskih poslova i mentalnog rada / Foto: B.a.B.e.
Zaključci panela:
- muškarci koji se bave kućnim/obiteljskim poslovima većinom obavljaju obaveze vezane za vanjski prostor (šetanje s djecom, popravak i briga o autu, nabava namirnica itd.), što žene može smjestiti u izolirajući položaj unutar kućanstva s repetitivnim poslovima
- mentalni rad je nevidljiv, trajan, difuzan, neplaćen te ga većinski obavljaju žene, slijedom čega pokazuju negativne posljedice prevelikog mentalnog rada koji može dovesti do mentalnog opterećenja
- društveni aspekti mentalnog rada uključuju organiziranje obiteljskog života, održavanje društvenih odnosa izvan kućanstva te emocionalna podrška članovima kućanstva
- kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom sastoji se od dvije dimenzije: upravljanje resursima i vremenom te upravljanje emocijama i odnosima te se unutar obje dimenzije mogu mjeriti doseg i intenzitet
- poslovne obveze češće imaju utjecaja na obiteljski život kod žena nego kod muškaraca
- muškarci percipiraju da podjednako kao i njihove partnerice obavljaju obiteljske/kućanske poslove, dok žene procjenjuju da one većinski obavljaju navedeno
- istraživanja pokazuju da se ispitanici/ce u stavovima o podjeli kućanskog rada izjašnjavaju ravnopravno, dok praksa ukazuje da ponašanje zaostaje za stavovima
- javne politike u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života trebaju biti rodno, dobno i regionalno prilagođene
“Nastavljamo i dalje raditi na podizanju svijesti o važnosti ravnopravne podjele obiteljskih obveza između žena i muškaraca te o važnosti rodne ravnopravnosti i omogućavanja sklada između privatnog i poslovnog života”, poručile su sudionice rasprave.
Izvor: B.a.B.e.
