U tijeku posjeta kineskog premijera Li Keqianga i mnogobrojnog gospodarskog izaslanstva Hrvatskoj, u okviru summita inicijative 16 država srednje i istočne Europe i Kine, u javnosti se govori o novoj platformi političke i ekonomske suradnje među državama. Promatrajući ovaj posjet teško se oduprijeti dojmu o dominantno muškom okruženju pa je možda važno prisjetiti se još jedne platforme s kineskim predznakom.
Riječ je o Pekinškoj deklaraciji i Platformi djelovanja koju su Ujedinjeni narodi usvojili na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama 15. rujna 1995. godine u glavnom gradu Kine. Upravo je Pekinška platforma iznjedrila značajne promjene u našem društvu izravnim utjecajem na pokretanje procesa osnivanja tijela i donošenje zakonodavnog i strateškog okvira za promicanje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj.
Razvijati puni potencijal djevojčica i žena svih dobi, osigurati im potpuno i ravnopravno sudjelovanje u izgradnji boljeg svijeta te promicati njihovu ulogu u razvojnom procesu – stoji u odlukama Pekinške deklaracije. Sukladno navedenome, vjerujemo kako ćemo na sličnim državničkim summitima u budućnosti viđati više žena.
Pekinška platforma potaknula je razvoj institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova i donošenje antidiskriminacijskog zakonodavstva u RH
Prvi konkretan korak nakon usvajanja Pekinške deklaracije bilo je osnivanje Povjerenstva Vlade RH za pitanja jednakosti 1996. godine. Posebno je značajna 2001. godina kada je u Ustav RH među najviše vrednote ustavnog poretka uvrštena i ravnopravnost spolova, iste godine počeo je s djelovanjem i Odbor za ravnopravnost spolova u Hrvatskom saboru.
Prvi Zakon o ravnopravnosti spolova donesen je 2003. godine, te još dva posebna antidiskriminacijska zakona: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakon o istospolnim zajednicama. Zakonom o ravnopravnosti spolova po prvi je put definirana diskriminacija na temelju spola kao stvarna neravnopravnost u svim njenim pojavnim oblicima sukladno definiciji UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.
Važan iskorak u borbi za ravnopravnost je i imenovanje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 2003. godine te već sljedeće godine osnivanje Vladinog ureda za ravnopravnost spolova.
Zahvaljujući ovom zakonodavnom i institucionalnom okviru te suradnji državnih tijela i nevladinih udruga postignuti su zapaženi pomaci koji se dotiču ravnopravnosti i položaja žena u našem društvu, no prostora za napredak ima još dosta. Sve ovo nije bilo tako davno, a već danas nam je taško zamisliti da je država funkcionirala bez spomenutih okvira.
