Piše: Antonija Dujmović
Na Konferenciji o budućnosti Europe – Žene u medijskom prostoru, koju je u povodu nadolazećeg Dana žena organizirala zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, danas je predstavljena Analiza vidljivosti žena u središnjim informativnim emisijama najgledanijih nacionalnih televizija – HTV-a, RTL-a i Nova TV.
Istraživanje AEM-a provedeno je tijekom listopada 2021., i obuhvatilo je ukupno 93 središnje informativne emisije s 2439 priloga od kojih se u 889 pojavljuju žene kao sugovornice što čini udio od 36 posto. Najveći udio priloga u kojima se pojavljuju žene bilježi RTL (39%), zatim HTV (37%) pa Nova TV (33%). Analiza koju je predstavio Vanja Gavan, član Vijeća za elektroničke medije, pokazuje da se žene najviše pojavljuju u temama koje se odnose na znanost, zdravlje (26%), a potom slijede društvo i pravni okvir (19%) te politika (15%).
Podsjećajući da žene u Europskoj uniji čine samo 24 posto osoba o kojima čitamo ili slušamo u vijestima, zastupnica Glavak istaknula je važnost veće zastupljenosti žena u medijima. “Ono što ne možete vidjeti, ne možete ni željeti postati”, kazala je te upozorila, “Ako sve ostane isto, trebat će nam najmanje 67 godina da se smanji prosječna razlika u ravnopravnosti spolova u tradicionalnim medijima.”
U panel raspravi na temu žena u medijskom prostoru sudjelovali su Ksenija Kardum, direktorica informativnog programa Nova TV-a, Željka Marijanović, glavna urednica informativnog programa RTL-a, Branko Nađvinski, novinar i urednik HTV-a, Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije te Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Ljubičić je kazala da ovo istraživanje Agencije za elektroničke medije potvrđuje ono na što institucija Pravobraniteljice ukazuje godinama – muškarci se pozivaju u emisije kada je riječ o političkim, gospodarskim, sigurnosnim, poreznim i sličnim temama, dok se žene pozivaju kada se govori o zdravstvu, socijali, obrazovanju…
Novinar i urednik Branko Nađvinski, naglasio je kako teme socijale ili obrazovanja nisu nimalo lake teme, dapače da su vrlo često iznimno teške i zahtjevne. Iznio je i osobna profesionalna iskustva kada je riječ o pozivanju sugovornika u emisije. “Često se to svodi na utrku s vremenom i biranje po dostupnosti, neovisno o spolu sugovornika. Ponekad postoje i osobni razlozi, poput straha od nastupa, zbog kojih netko ne želi sudjelovati u emisiji”, kazao je Nađvinski.
Pravobraniteljica je podsjetila da je njen ured još prije nekoliko godina izradio popis stotinjak stručnjakinja voljnih odazvati se medijima. Ovaj popis bio je reakcija na tvrdnje kako se ne može pronaći ženu stručnjakinju na određenu temu.
“Imamo žena stručnjakinja koje suvereno vladaju gospodarskim, političkim, sigurnosnim, poreznim temama i zato se treba voditi računa da se ima spektar stručnih osoba kako ne bi bili zastupljeni isključivo muškarci ili isključivo žene. U suprotnom se teme stavljaju u ladicu kao muške ili ženske. Imamo stručnjake koji se često pozivaju u studio, koji su doktori za sve teme”, poručila je pravobraniteljica Ljubičić.
“Mi kao mediji možemo više učiniti otvarajući teme što je sve ženama potrebno da bi one mogle jednako brzo napredovati kao i muškarci, da bi dobile iste prilike za edukacije, da bi se dokazale u tome što rade. Mislim da ćemo više pomoći govoreći o tim temama nego samo o tome koliko je bilo muških ili ženskih sugovornika”, kazala je Ksenija Kardum.
“Treba raditi na edukaciji cijeloga društva, po meni informativni program najviše pomiče granice prema ravnopravnosti žena i muškaraca. Reklame su ono na čemu bi se posebno trebalo poraditi. Žene su uvijek prikazane u nekim klišeima, kuhaju, peru, imaju neugodne zdravstvene probleme i sl. Ja nisam naišla na reklamu za koju bih mogla reći – to je to s čime se želim poistovjetiti”, istaknula je Željka Marijanović.
“Ovo istraživanje je pokazalo jako dobro, baš na primjeru sporta, koliko se u sinergiji s medijima može jako puno napraviti. Kad smo prije nekoliko godina radili istraživanje bili smo osupnuti niskom razinom pojavnosti sportašica u programima, ovo istraživanje je pokazalo da su određeni pomaci ipak postignuti na tom području”, zaključila je Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije.
Na konferenciji su se putem videa prisutnima obratile predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola koja je riječima “snažne demokracije trebaju snažno novinarstvo, a snažno novinarstvo treba žene” istaknula ulogu medija u jačanju demokratskih vrijednosti te potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja se osvrnula na izvješće europskog medijskog regulatora ERGA o rodnoj ravnopravnosti ispred i iza ekrana koje ukazuje na podzastupljenost žena u medijima i veću izloženost stereotipima.
Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek također je apostrofirala stereotipni prikaz žena dodajući kako se uočava određeni pomak kada je riječ općenito o ravnopravnosti spolova u medijima. “Ohrabruje ono što vidimo iz ovog istraživanja, a to je da smo osvješteniji o potrebi afirmacije ravnopravnosti spolova u medijima i položaja žena u društvu. Ohrabruje i da su podaci za Hrvatsku bolji nego u nekim drugim državama Europske unije, međutim to nas ne treba zadovoljiti”, kazala je ministrica.
Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu, Morana Paliković Gruden, posebno se zahvalila zastupnici Glavak na organizaciji ove konferencije riječima: “Mislila sam da ću umrijeti, a da neću doživjeti ovakvu proslavu Dana žena”.
“Zaključci ove rasprave bit će objavljeni na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe te uključeni u razmatranje institucija Europske unije o budućem smjeru europskih politika”, poručila je na kraju organizatorica konferencije Žene u medijskom prostoru, Sunčana Glavak.
