Piše: Antonija Dujmović
Pojavom interneta borba protiv nasilja prema ženama otvorena je na još jednoj fronti – onoj digitalnoj. Više je oblika online nasilja, a prema podacima platforme NEON, najzastupljeniji oblik s kojim se susreću u savjetovalištu udruge B.a.B.e. je zlouporaba seksualno eksplicitnog sadržaja (26 posto slučajeva).
Svoja traumatična iskustva povjerila nam je žrtva osvetničke pornografije čiji je identitet poznat redakciji. Naime, nakon što je odlučila zatražiti razvod braka, dočekala ju je osveta supruga, kako kaže, dodatno podržana od strane još nekih osoba. Uslijedio je šok – njezine intimne fotografije osvanule su na društvenim mrežama, aplikacijama za pozive i poruke, porno stranicama pa čak i na portalima. Fotografije su objavljene uz njezino puno ime i prezime i grad u kojem živi!
“Moja nesretna priča dogodila se uoči razvoda braka kojemu je prethodio višegodišnji odvojeni život. Ukratko, suprotna strana je razvod doživjela kao moju neprimjerenu odluku, vrijednu osvete. U tome su mu se u zajedničkom interesu pridružile još dvije osobe”, prisjeća se napominjući kako je jedna od njih bila žena, zbog čega se često pitala kako jedna žena takvo nešto može napraviti drugoj ženi.
“Iako sam po zloj komunikaciji mogla naslutiti što će se dogoditi, nadala sam se da ipak neće, no nakon što su mi ljudi počeli javljati, shvatila sam da su prijetnje realizirane”, započinje svoju priču.
“Odmah sam se uputila u policijsku postaju. Policajci su me saslušali i napravili zapisnik, no situaciju su doživjeli olako, skeptično, s dozom predrasude, koje kod njih, danas sa sigurnošću znam, nikako ne bi smjelo biti prema žrtvi. Kako tada još nije postojalo posebno kazneno djelo za tzv. osvetničku pornografiju, u policiji su razmatrali može li se to uopće klasificirati kao neko prekršajno ili kazneno djelo. Srećom našao se i pokoji djelatnik koji je smatrao da nitko nema pravo bez znanja i odobrenja objavljivati nečije podatke ili fotografije i da svakako moraju naći način kako postupiti.”
Život joj se u trenu pretvorio u noćnu moru. Kako kaže, odmah je bila svjesna da se radi o obliku nasilja jer je njegove posljedice osjećala i tjelesno i psihički.
“Osjetila sam u svakoj pori svog tijela ogroman stres i bol, od suza i napadaja panike, teške potištenosti pa sve do slabosti, mučnine, probavnih smetnji i glavobolje”, priča dodajući kako je zbog ovoga shvatila da hitno mora potražiti pomoć.
“Budući da nakon prijave u policijskoj postaji nisam dobila utjehu ni sigurnost da će sustav kazniti počinitelje, osim riječi: “to je tako, to se rasprši kao perje iz jastuka, ali se brzo i zaboravi, nekoliko dana će ljudi o tome pričati i onda zaborave”, “mi tu ne može ništa” , “prebolite to”, ” nije to tako strašno”, “jedino ako izvršite suicid urgentno će biti privedeni” i slično, te da danima nisam ni jela ni spavala, odlučila sam ne klonuti do kraja već probati potražiti pomoć od neke ženske udruge. Preko prijateljice sam došla do udruge B.a.B.e., nazvala ih i ispričala što mi se dogodilo. Saslušale su me s puno razumijevanja i empatije i odmah ponudile besplatnu psihološku i pravnu pomoć, koja mi je došla kao melem na ranu”, kaže.
Napominje da je tražila savjet odvjetnika komu se obratiti kako bi se uklonio sadržaj koji je tada već tjednima bio javno dostupan, ali da čak ni odvjetnik nije znao odgovor, kao ni nitko drugi. Smatra da je podrška u takvim stresnim situacijama za žrtvu od neprocjenjive važnosti.
“Nemam riječi kojom bih opisala koliko bi mi značila podrška da sam ju imala od samog početka. Podrška znači sve! Sigurna sam da bih se oporavila puno prije i bez toliko posljedica. Podrška je žrtvi od ključne važnosti”, ističe.
Posebno je zapanjujuće da je njezin slučaj dospio s društvenih mreža i u medije.
“Nažalost moj slučaj je i medijski eskalirao, naime objavio ga je jedan austrijski portal uz fotografije, moje puno ime i prezime i uz navođenje grada u kojem živim. Tekst od stresa nisam ni pokušala razumjeti. A onda me je jedno popodne nazvao i novinar jednog hrvatskog dnevnog lista i gotovo zaprijetio objavom, na što sam briznula u plač i rekla da se radi o slučaju koji je na državnom odvjetništvu. Tek po tom saznanju su mi poslali povratnu SMS poruku da je uredništvo pristalo stopirati objavu, uz neku skromnu ispriku.”
Njen slučaj dogodio se prije nekoliko godina, a suđenje još uvijek traje.
“Optužnica je podignuta tek 2022. i njome se terete tri osobe pod jednim kaznenim nalogom za neovlaštenu uporabu osobnih podataka. Svaki odlazak na raspravu, ročište izuzetno mi je stresan… Svemu ovome se još ne naslućuje kraj, žalba na žalbu, odluka na odluku i tako redom. Nažalost, neka suđenja traju i godinama“, kaže.
Godine prolaze, posljedice po zdravlje zbog ogromnog stresa nažalost ostaju.
“Ne znam je li samo od toga, ali sigurna sam da je silina stresa doprinijela mom tada izuzetno lošem zdravstvenom stanju. Naime, uz sve to proživljeno saznala sam i da bolujem od karcinoma. Danas, četiri godine od tada, na sreću zdravstveno stanje mi je stabilno. Još uvijek mi je vrlo stresno prisjetiti se tog perioda života”, kaže.
Nakon ovako teškog osobnog iskustva, kaže da sada više prati rad udruga i ženskih inicijativa i svega što se na institucionalnom nivou poduzima za zaštitu žena od nasilja, pa tako i online nasilja.
“Vidim niz pozitivnih promjena što me jako raduje, pogotovo ono što nudi Udruga B.a.B.e. putem platforme NEON na kojoj žrtve direktno mogu potražiti pomoć pa i savjet što poduzeti kako bi se stopirao neprimjeren sadržaj. Sve je to od velike važnosti.”
S današnjim iskustvom, kaže, imala bi štošta poručiti svima, ali i samoj sebi, onoj od prije tri-četiri godine.
“Nijedno javno ismijavanje nije vrijedno života i zdravlja. Društvo mora shvatiti razliku između žrtve i počinitelja i osuditi svaki vid nasilja, pogotovo ono koje čine velike mase ljudi prema jednoj osobi, a upravo je takvo online nasilje. Toga trebamo biti svjesni kao društvo, u konačnici, uzalud nam sva tehnologija 21. stoljeća ako nam institucije koje bi trebale pomoći građanima barataju znanjem i “alatom” kao da smo u 17. stoljeću”, zakljućuje podsjećajući kako je nužno raditi na edukaciji stručnjaka i jačanju senzibiliteta za žrtve rodno uvjetovanog online nasilja.
Dijeljenje tuđih intimnih snimki/fotografija bez pristanka od 2021. godine kazneno je djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave od 2021. pa do kraja veljače 2024. doneseno je 16 pravomoćnih presuda za kazneno djelo zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, s tim da je 2021. i 2022. doneseno njih po dvije, a u 2023. njih devet. Na trend rasta broja prijava za djelo tzv. osvetničke pornografije ukazuju i podatci Policijske uprave Zagrebačke, 2023. godine prijavljena su 54 takva kaznena djela, 2022. bilo ih je 35, a 2021. godine 12.
